panel
174
Učenika
panel
16
Sjemeništaraca
panel
30
Djelatnika

Statut - VII. Prava i dužnosti učenika

VII. PRAVA I DUŽNOSTI UČENIKA

1. UPIS UČENIKA

Članak 42.

U Školu se upisuju sjemeništarci i vanjski učenici.

Ordinarij Nadbiskupije donosi uvjete i Odluku o upisu učenika sjemeništaraca koju Upisno povjerenstvo u Nacionalnom informacijskom sustavu prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ) označava kao kandidat za duhovno zvanje čime stječe pravo izravnog upisa.

Škola obavlja upis vanjskih učenika na temelju Odluke o upisu koju donosi ministar znanosti, obrazovanja i športa za svaku školsku godinu.

Škola objavljuje javni natječaj za upis učenika u prvi razred prema kriterijima koje utvrđuje ministar znanosti, obrazovanja i športa.

Natječaj za upis učenika objavljuje se u dnevnom tisku i web stranici Škole.

Članak 43.

Natječaj sadrži:

  • broj učenika koji će Škola upisati u prvi razred prema odluci o upisu
  • uvjete upisa za učenike
  • kriterije za izbor kandidata
  • način i postupak provođenja natječaja
  • druga pitanja u svezi s izborom kandidata.

Članak 44.

Pravo upisa u Školu imaju pod jednakim uvjetima svi kandidati sa završenom osnovnom školom, sukladno broju utvrđenom Odlukom o upisu.

Članak 45.

Izbor kandidata za upis u prvi razred zasniva se na uspjehu učenika u prethodnom obrazovanju, te sklonostima i sposobnostima učenika.

Izbor kandidata za upis u prvi razred obavlja se prema elementima i kriterijima koje propisuje ministar znanosti, obrazovanja i športa i ordinarij Nadbiskupije.

Članak 46.

U prvi razred mogu se upisati redovni učenici koji do 1. rujna tekuće kalendarske godine nemaju navršenih 17 godina.

Uz odobrenje Školskog odbora u prvi razred mogu se upisati učenici do navršenih 18 godina, a uz odobrenje Ministarstva učenik stariji od 18 godina.

Članak 47.

Prijave i upis u prve razrede srednjih škola provode se putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole (NIpuSŠ).

Redovni upis u prvi razred obavlja se u vrijeme koje odredi svojim aktom ministar znanosti, obrazovanja i športa.

2. STATUS UČENIKA

Članak 48.

Status redovnog učenika stječe se upisom u Školu.

Status redovnog učenika ima učenik do kraja školske godine u kojoj je završio upisani obrazovni program.

Učeniku koji je završio zadnji razred upisanog obrazovnog programa, ali nije položio državnu maturu, status redovnog učenika prestaje godinu dana nakon završetka školske godine u kojoj je završio zadnji razred upisanog obrazovnog programa.

U spornim slučajevima glede stjecanja i prestanka statusa redovnog učenika odlučuje Školski odbor, na prijedlog Nastavničkog vijeća.

Članak 49.

Učenik gubi status redovnog učenika:

  • na kraju školske godine u kojoj je završio upisani program
  • kada se ispiše iz Škole
  • kada ne upiše slijedeći razred u skladu s odredbama zakona koji regulira srednjoškolsko obrazovanje.

3. PRAVA UČENIKA

Članak 50.

Učenici Škole imaju prava i dužnosti utvrđene zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona, ovim Statutom i drugim općim aktima Škole.

Članak 51.

Prava učenika su:

  • sudjelovati u odgojno-obrazovnom procesu;
  • podnositi žalbe i predstavke mjerodavnim tijelima;
  • raspravljati o pitanjima odgojno-obrazovnog rada;
  • sudjelovati u radu Vijeća učenika;
  • sudjelovati u raspravama o povredama dužnosti i neispunjavanja obveza;
  • davati mišljenje o mjerama poticanja i nagrađivanja učenika;
  • osnivati sekcije i druge oblike kulturnog-umjetničkog, športskog i tehničkog sadržaja, te prema svojim interesima, sklonostima i sposobnostima sudjelovati u ostalim slobodnim aktivnostima;
  • davati prijedloge, primjedbe i mišljenja u svezi s djelovanjem Škole, kao i kod donošenja općih akata Škole kada se radi o pitanjima za koja su učenici zainteresirani.

4. DUŽNOSTI UČENIKA

Članak 52.

Dužnosti učenika su:

  • redovno pohađati nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada
  • savjesno učiti i ispunjavati učeničke obveze utvrđene zakonom, Statutom i općim aktima Škole
  • pravodobno opravdati izostanke i zakašnjenja
  • njegovati i promicati humane odnose među učenicima
  • čuvati školsku, kao i privatnu imovinu učenika, nastavnika i drugih djelatnika Škole
  • ponašati se pristojno, paziti na dostojanstvo, čuvati svoj osobni ugled, ugled ostalih i Škole u cjelini
  • poštivati pravila školskog života i rada, pridržavati se odredaba kućnog reda, Statuta i drugih akata Škole

Članak 53.

U Školi se osniva Vijeće učenika koje nakon izbora potvrđuje ravnatelj.

Vijeće učenika čine predstavnici svakog razrednog odjela Škole.

Učenici svakog razrednog odjela biraju svoga predstavnika u Vijeće učenika javnim glasanjem.

Postupkom izbora rukovode razrednici razrednih odjela. Radom Vijeća učenika Škole rukovodi predsjednik Vijeća učenika.

Za predsjednika Vijeća učenika izabran je učenik koji je dobio najveći broj glasova nazočnih članova. Glasovanje je javno.

Članak 54.

Vijeće učenika razmatra pitanja važna za rad učenika u Školi.

Predsjednik Vijeća učenika može sudjelovati u radu tijela Škole kad se odlučuje o pravima i dužnostima učenika, ali bez prava odlučivanja.

Članak 55.

Vijeće učenika radi na sjednicama koje se sazivaju po potrebi.

U radu Vijeća učenika obvezno sudjeluje stručni suradnik – pedagog Škole, a može sudjelovati druga osoba pozvana na sjednicu Vijeća bez prava odlučivanja.

O radu Vijeća učenika vodi se zapisnik. Zapisnik vodi član Vijeća kojeg odredi predsjednik.

Članak 56.

Član Vijeća učenika bira se na vrijeme od jedne školske godine i može biti ponovo izabran.

5. REDOVNO ŠKOLOVANJE

Članak 57.

Učenici su dužni izostanke s nastave odnosno zakašnjenja na nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada opravdati liječničkom ispričnicom ili ispričnicom nadležne institucije, koju je potpisao i roditelj odnosno skrbnik učenika, najkasnije u roku od 7 dana od povratka učenika na nastavu.

Tijekom školske godine roditelj odnosno skrbnik učenika može osobno ili pisanim putem opravdati izostanak svog djeteta za koji nije dostavljena ispričnica iz stavka 1. ovog članka u trajanju od najviše 3 radna dana, koji ne mogu biti uzastopni.
Izostanak s nastave iz stavka 2. ovog članka roditelj odnosno skrbnik učenika dužan je opravdati najkasnije u roku od 7 dana nakon povratka učenika na nastavu.

Opravdani izostanci su: bolest učenika, smrtni slučajevi u obitelji, iznimne obiteljske prilike, prometni zastoji i prekidi, elementarne nepogode, bolesti članova obitelji i sl.

Članak 58.

Neopravdanim izostankom ne smatra se izostanak s nastave za koji je roditelj odnosno skrbnik unaprijed tražio i dobio odobrenje i to:

  • u hitnim slučajevima usmeno od nastavnika za izostanak s njegova sata, najkasnije neposredno prije početka sata
  • razrednika za izostanak do 3 radna dana uz pisani zahtjev razredniku za izostanak, najkasnije 1 dan prije izostanka
  • ravnatelja za izostanak do 7 radnih dana uz pisani zahtjev ravnatelju za izostanak, najkasnije 3 dana prije izostanka
  • Nastavničkog vijeća za izostanak do 15 radnih dana uz pisani zahtjev Nastavničkom vijeću najkasnije 8 dana prije izostanka.

Zahtjev za izostanak dostavljen e-poštom smatra se pravovaljanim načinom dostavljanja zahtjeva.

Članak 59.

Ako učenik redovito ne pohađa nastavu razrednik će u roku od 7 dana zatražiti od roditelja-staratelja objašnjenje o razlozima neredovitog pohađanja škole.

Ako učenik ne pohađa nastavu više od 0,5%, 1%, 1,5% ili 2% nastavnih sati od ukupnog broja sati tijekom nastavne godine, prije izricanja pedagoške mjere učeniku se omogućava savjetovanje s odgojno-obrazovnim djelatnikom i izjašnjavanje o okolnostima koje su važne za izricanje pedagoške mjere.

Članak 60.

Redovno školovanje podrazumijeva uredno pohađanje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te redovito obavljanje ostalih poslova.

Članak 61.

Redovni učenici mogu tijekom školovanja promijeniti upisani program, odnosno prijeći iz jedne škole u drugu koja ostvaruje isti obrazovni program, najkasnije do početka drugog polugodišta.

Promjena programa i upis u Školu može biti uvjetovan polaganjem razlikovnih i dopunskih ispita.

Učeniku prvog razreda srednje škole može se odlukom Nastavničkog vijeća omogućiti promjena upisanog programa u školama koje ostvaruju isti obrazovni program, ako učenik ima jednak ili veći broj bodova potrebnih za upis od zadnjeg učenika upisanog u taj program u toj školi i toj školskoj godini.

Iznimno, odlukom Nastavničkog vijeća, učeniku prvog razreda dozvoljava se upis i ako ima manji broj bodova od zadnjeg upisanog učenika te školske godine ukoliko ima slobodnih upisnih mjesta.

Promjenu programa i upis u Školu odobrava Nastavničko vijeće.

Ordinarij uz suglasnost ravnatelja Sjemeništa odlučuje da li će učenik koji je ispisan iz Sjemeništa nastaviti školovanje u Nadbiskupijskoj klasičnoj gimnaziji.

Članak 62.

Uspjeh redovnih učenika na kraju školske godine utvrđuje se na temelju praćenja i ocjenjivanja tijekom nastavne godine u skladu sa Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.
Na početku nastavne godine, nastavnici su dužni upoznati učenike s njihovim obvezama i kriterijima ocjenjivanja za svaki nastavni predmet.

Članak 63.

Uspjeh učenika i ocjene za svaki predmet, utvrđuje nastavnik javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini, na zadnjem nastavnom satu.

Ocjene iz nastavnih predmeta utvrđuju se brojčano, a ocjene vladanja opisno.

Uspjeh učenika iz pojedinih predmeta ocjenjuje se s: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2), nedovoljan (1).

Ocjene: odličan, vrlo dobar, dobar i dovoljan su prolazne ocjene.

Opisne ocjene vladanja su: uzorno, dobro i loše. Ocjenu vladanja donosi Razredno vijeće na prijedlog razrednika.

Način praćenja i ocjenjivanja učenika propisuje ministar.

Članak 64.

Učenik, koji iz opravdanih razloga (dugotrajna bolest, opravdana spriječenost, vojna i druge obveze, razna športska i druga natjecanja i sl.) nije mogao pohađati nastavu iz jednog ili više predmeta, polaže predmetni ili razredni ispit u skladu sa Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u srednjoj školi.

Ocjenu opravdanosti i odluku o vrsti i rokovima ispita donosi Nastavničko vijeće na prijedlog razrednika.

Članak 65.

Učenik može, zbog zdravstvenog stanja, biti trajno ili privremeno oslobođen obveze svladavanja svih ili pojedinih sadržaja iz predmeta Tjelesno-zdravstvene kulture.

Odluku oslobađanja obveze iz stavka 1. ovog članka donosi Nastavničko vijeće na prijedlog mjerodavnog liječnika.

Završne ocjena za taj predmet učeniku se ne upisuje u javnu ispravu već se upisuje da je oslobođen.

Članak 66.

Redovni učenici sa statusom kategoriziranog športaša, posebno daroviti učenici u umjetničkom području i učenici koji se pripremaju za međunarodna natjecanja mogu završiti školu pohađanjem nastave ili polaganjem ispita u vremenu za polovinu duljem od propisanog trajanja upisanog programa.

Način i rokove takvog školovanja utvrđuje Školski odbor na prijedlog Nastavničkog vijeća za svakog učenika uz predočenje potrebne dokumentacije.

Škola je dužna omogućiti redovitim učenicima koji su športaši u natjecateljskim kategorijama sudjelovanje na športskim natjecanjima i pripremama na državnoj razini.

Članak 67.

Redovni učenik stječe pravo upisa u slijedeći razred ako je do upisnog roka ocijenjen iz svih predmeta prolaznom ocjenom.
Ukoliko redovni učenik nije do upisnog roka ocijenjen iz svih predmeta prolaznom ocjenom, odnosno nije s uspjehom završio razred, upućuje se na ponavljanje razreda.

Isti razred učenik može ponavljati samo jedanput.

Redovni učenik može tijekom školovanja dva puta ponavljati razred.

Članak 68.

Škola je dužna izborom odgovarajućih dodatnih obrazovnih sadržaja i metoda rada omogućiti izuzetno nadarenim učenicima da razviju svoje sposobnosti i sklonosti.

Učenici iz stavka 1. ovog članka mogu završiti obrazovni program u vremenu kraćem od propisanog, na način i pod uvjetima koje propisuje ministar znanosti, obrazovanja i športa.

Članak 69.

Srednjoškolsko obrazovanje učenika završava se polaganjem državne mature po postupku, uvjetima i načinu koji propiše ministar. Državnu maturu u školi provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Sadržaj, način i postupak polaganja državne mature provodi se sukladno aktu koji donosi ministar (Pravilnik o polaganju državne mature N.N. br. 97/08., 86/12.)

6. DOKUMENTACIJA

Članak 70.

Škola vodi za svaki razredni odjel imenik učenika, dnevnik rada, pregled rada izvannastavnih aktivnosti i matičnu knjigu učenika sa svim potrebnim podacima.

Osim navedenog, Škola vodi i ostalu pedagošku dokumentaciju i evidenciju o učenicima prema propisu kojega donosi ministar znanosti, obrazovanja i športa.

Članak 71.

Učenicima se na završetku svakog razreda izdaju razredne svjedodžbe.

Razredne svjedodžbe i svjedodžbe državne mature su javne isprave.

Sadržaj i oblik propisuje ministar znanosti, obrazovanja i športa.

7. ISPITI

Članak 72.

Uz redovite provjere znanja tijekom školske godine, prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u srednjoj školi, provode se i drugi ispiti: ispit pred povjerenstvom, popravni, predmetni, razredni, razlikovni i dopunski.

Članak 73.

Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela, ili samo usmenog ovisno o nastavnom predmetu za koji zakonom nije predviđen pismeni ispit.

Pismeni dio ispita traje 60 minuta.

Usmeni dio ispita traje najdulje 30 minuta.

Članak 74.

Pitanja na pismenom dijelu ispita utvrđuje povjerenstvo.
Pitanja na usmenom dijelu ispita pored ispitivača mogu postavljati i drugi članovi povjerenstva.

Članak 75.

Povjerenstvo pred kojim se polaže ispit čine tri člana, i to: predmetni nastavnik, nastavnik istog ili srodnog predmeta i razrednik.
U slučaju opravdane odsutnosti člana povjerenstva iz stavka 1. ovog članka, ravnatelj imenuje drugog člana iz Nastavničkog vijeća.

Opravdana odsutnost člana povjerenstva iz st. 1 ovog članka smatra se:

  • odsutnost zbog bolesti
  • korištenje rodiljnog dopusta
  • nemogućnost organiziranja ispita uz nazočnost razrednika, zbog velikog broja ispita

Na kraju ispita povjerenstvo utvrđuje ocjenu.

Ukoliko članovi povjerenstva ne mogu donijeti ocjenu jednoglasno, ocjenu donose većinom glasova.

Član povjerenstva koji nije suglasan s ocjenom ima pravo na izdvojeno mišljenje koje se unosi u zapisnik.

Donesenu ocjenu predsjednik povjerenstva dužan je neposredno priopćiti učeniku.

Ocjena povjerenstva je konačna.

a) Ispit pred povjerenstvom

Članak 76.

Učenik koji nije zadovoljan zaključnom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta, ima pravo u roku od dva dana od završetka nastavne godine podnijeti zahtjev za polaganje  ispita pred povjerenstvom.

Zahtjev za polaganje ispita pred povjerenstvom upućuje se Nastavničkom vijeću, kroz ured Tajništva.

Polaganje ispita iz stavka 1. ovog članka provodi se u roku od dva dana od dana podnošenja zahtjeva.

Povjerenstvo čine tri člana koje određuje ravnatelj i to: predmetni nastavnik, nastavnik istog ili srodnog predmeta i razrednik.

Ocjena povjerenstva je konačna.

Ukoliko povjerenstvo ne može donijeti ocjenu jednoglasno, ocjena se donosi većinom glasova, a član povjerenstva koji s ocjenom nije suglasan ima pravo na izdvojeno mišljenje koje se uvodi u zapisnik.

Članak 77.

Ostvarivanjem prava na ispit pred povjerenstvom učenik ne gubi pravo na dopunski rad.

Ukoliko je povjerenstvo učeniku utvrdilo ocjenu nedovoljan iz najviše dvaju nastavnih predmeta upućuje ga se na dopunski rad.

Ocjena povjerenstva ne može biti niža od zaključne ocjene.

Učenik koji nije zadovoljan ocjenom vladanja može u roku od dva dana od saznanja ocjene podnijeti zahtjev Nastavničkom vijeću radi preispitivanja iste. Odluka Nastavničkog vijeća o ocjeni vladanja ja konačna.

Dopunski rad

Članak 78.

Redovni učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz najviše dva predmeta ocjenom nedovoljan, Škola će organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz dopunski rad koji je učenik dužan pohađati.

Trajanje dopunskog rada iz stavka 1. ovog članka utvrđuje Nastavničko vijeće po nastavnim predmetima i ne može biti kraće od 10 i dulje od 25 sati po nastavnom predmetu.

U slučaju da učenik tijekom dopunskog rada ostvari očekivani ishod, nastavnik mu zaključuje prolaznu ocjenu. S ocjenom ili potrebom upućivanja na popravni ispit nastavnik je dužan upoznati učenika na zadnjem satu dopunskog rada.

b) Popravni ispit

Članak 79.

Popravni ispiti izvode se pred povjerenstvima u jednom ispitnom roku.

Popravni ispitni rok održava se krajem kolovoza, najkasnije do 25. 08. tekuće godine.

Vrijeme ispitnih rokova utvrđuje se godišnjim planom i programom Škole.

Popravni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom kojeg imenuje ravnatelj, a ocjena povjerenstva j konačna.

Povjerenstvo ima tri člana, i to: predmetni nastavnik, nastavnik istog ili srodnog predmeta i razrednik.

Ukoliko povjerenstvo ne može donijeti ocjenu jednoglasno, ocjena se donosi većinom glasova, a član povjerenstva koji s ocjenom nije suglasan ima pravo na izdvojeno mišljenje koje se uvodi u zapisnik.

Termin popravnih ispita određuje Nastavničko vijeće i objavljuje ih na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici Škole.

Učenik koji na popravnom ispitu nije položio, upućuje se na ponavljanje razreda, ukoliko se ne utvrdi da gubi status redovnog učenika.

c) Predmetni i razredni ispit

Članak 80.

Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao redovno pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta polaže predmetni ili razredni ispit.

Opravdanim razlozima iz stavka 1. ovog članka smatraju se:

  • bolest u duljem trajanju zbog koje učenik izostane 30% satnice pojedinog predmeta ili 20% nastavnih sati od ukupnoga godišnjeg fonda sati
  • obavljanje vojnih i drugih propisanih obveza
  • isključenje učenika iz Škole
  • razna športska i druga natjecanja
  • dulji izostanak što ga je prethodno odobrilo Nastavničko vijeće.

Opravdanost se dokazuje uvjerenjem nadležne zdravstvene ustanove i potvrdom nadležnih ustanova kada su u pitanju razlozi iz podstavka 2. i 4.

O opravdanosti razloga iz stavka 2. ovoga članka odlučuje Nastavničko vijeće.

Članak 81.

Predmetni ili razredni ispit mogu temeljem odluke Nastavničkog vijeća polagati i daroviti učenici koji završavaju školu u vremenu kraćem od propisanog ili usporedno svladavaju još jedan obrazovni program.

Predmetni ili razredni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom kojeg imenuje ravnatelj, a ocjena povjerenstva je konačna.

Povjerenstvo ima tri člana, i to: predmetni nastavnik, nastavnik istog ili srodnog predmeta i razrednik.

Ukoliko povjerenstvo ne može donijeti ocjenu jednoglasno, ocjena se donosi većinom glasova, a član povjerenstva koji s ocjenom nije suglasan ima pravo na izdvojeno mišljenje koje se uvodi u zapisnik.

Članak 82.

Odluku o polaganju predmetnog ispita donosi Razredno vijeće na prijedlog predmetnog nastavnika ako je učenik izostao više od 30% satnice tog predmeta.

Odluku o polaganju razrednog ispita donosi Nastavničko vijeće na prijedlog razrednika ako je učenik izostao više od 20% nastavnih sati od ukupnog godišnjeg fonda sati.

Predmetni i razredni ispit polaže se na kraju nastavne godine.

Ispit počinje najkasnije 2 tjedna prije završetka nastave, a odluka o polaganju predmetnog ili razrednog ispita donosi se najkasnije 30 dana prije završetka nastave.

Raspored polaganja predmetnih i razrednih ispita određuje ravnatelj.

Predmetni ili razredni ispit za svakog učenika ne može trajati duže od 30 dana.

Članak 83.

Učeniku koji na razrednom ispitu položi preko pola predmeta, odlukom Nastavničkog vijeća, a na zamolbu učenika, može se odobriti još jedan dodatni rok za polaganje preostalih predmeta ali ne ranije od 15 dana od posljednjeg položenog ispita.

Učeniku koji nije položio predmetni ispit Razredno vijeće može odobriti još jedan dodatni rok, ali ne ranije od petnaest dana nakon obavljenog ispita.

Učenik ne može polagati više od tri ispita u jednom danu.

Kada učenik zbog opravdanih razloga nije mogao pristupiti polaganju predmetnog ili razrednog ispita do kraja nastavne godine, odnosno u vremenu utvrđenom u članku 87. ovog Statuta, može podnijeti zamolbu Nastavničkom vijeću glede polaganja ispita u slijedećem roku koji će odrediti Nastavničko vijeće na temelju priložene dokumentacije.

d) Razlikovni i dopunski ispiti

Članak 84.

Razlikovne i dopunske ispite polažu:

  • učenici koji se tijekom školovanja upisuju u Školu, prelazeći iz obrazovnog programa koji se sadržajem i opsegom razlikuje
  • učenici koji su završili obrazovanje ili dio obrazovnog programa u inozemstvu.

Razlikovne i dopunske ispite utvrđuje Nastavničko vijeće na prijedlog ravnatelja, osim za učenike iz inozemstva, koji polažu ispite prema rješenju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Članak 85.

Razlikovni i dopunski ispiti mogu se polagati u cijelosti ili po cjelinama.

Vrijeme i način polaganja ispita utvrđuje Nastavničko vijeće sukladno odredbama ovog Statuta koje vrijede za polaganje predmetnih i razrednih ispita.

Članak 86.

Temeljem odluke Nastavničkog vijeća, ravnatelj Škole izdaje svakom učeniku pojedinačno rješenje.

U rješenju se navode:

  • predmeti iz kojih učenik polaže dopunske, odnosno razlikovne ispite
  • rokovi u kojima je učenik obvezan položiti navedene ispite.

Učenik koji u zadanom roku ne položi razlikovne ili dopunske ispite upućuje se u niži razred.

8. DRŽAVNA MATURA

Članak 87.

Srednje obrazovanje učenika Škole završava polaganjem državne mature po postupku, uvjetima i načinu koji propiše ministar mjerodavan za obrazovanje. (Pravilnik o polaganju državne mature)

Državnu maturu u školama provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa školama.

9. PEDAGOŠKE MJERE

a) Pohvale i nagrade

Članak 88.

Učenici koji postižu iznimne rezultate u odgoju i obrazovanju mogu biti usmeno i pismeno pohvaljeni i nagrađeni.

Cilj je ovih mjera podržati i bodriti učenike u njihovim pozitivnim nastojanjima i djelovanju.

Članak 89.

Pohvale i nagrade mogu predlagati učenici, nastavnici, stručna tijela Škole, Školski odbor i ravnatelj.

Članak 90.

Pohvale učenicima izriče:

  • predmetni nastavnik;
  • razrednik;
  • Razredno vijeće;
  • Nastavničko vijeće;
  • Ravnatelj;
  • Školski odbor.

Članak 91.

Pohvale mogu biti:

  • usmene, objavljene na sjednici stručnih tijela, školskim svečanim skupovima, prigodnim proslavama, svečanostima povodom završetka školske godine i sl.
  • pismene (pohvalnice, diplome, priznanja i sl.)
  • u obliku prigodnih znački, pehara i sl.

Članak 92.

O nagradama učenika odlučuje ravnatelj na prijedlog Nastavničkog vijeća.

Nagrade se dodjeljuju učenicima koji su postigli iznimne rezultate u obrazovnim sadržajima sudjelujući na natjecanjima i osvojili jedno od prva tri mjesta na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima.

Nagrađuju se i učenici koji su postigli iznimne rezultate u odgojnim sadržajima pomažući drugim učenicima u svladavanju nastavnih sadržaja.

Članak 93.

Nagrade mogu biti:

  • knjige, umjetnine, albumi, fotografije, i sl.;
  • športski rekviziti, alati i pribor za učenje i rad, pribor za umjetničko stvaranje i reproduciranje;
  • novčane nagrade.

Članak 94.

O pohvalama i nagradama izrečenim, odnosno dodijeljenim Škola vodi posebnu evidenciju.

Izrečene pohvale i dodijeljene nagrade ubilježit će se u trajne dokumente o učenicima (matične knjige ili drugu matičnu dokumentaciju).

Članak 95.

Sredstva za nagrade osiguravaju se financijskim planom Škole (poseban fond za nagrade učenicima) za tekuću školsku godinu.

b) Pedagoške mjere zbog povrede dužnosti i neispunjavanja obveza

Članak 96.

Učenicima koji ne ispunjavaju svoje dužnosti i obveze, te se ne pridržavaju zakona, Statuta i drugih normativnih akata Škole mogu se izreći pedagoške mjere zbog povrede dužnosti.

Cilj je ovih mjera učeniku ukazati na njegove propuste i nedolično ponašanje. Izricanje ovih pedagoških mjera ne smije biti posljedica osvete, niti smije imati za učinak zastrašivanje ili ponižavanje učenika, odnosno povredu njegove osobnosti.

Članak 97.

Ove pedagoške mjere ne mogu se izreći razrednom odjelu, obrazovnoj skupini ili nekolicini učenika, već poimence svakom učeniku.

Članak 98.

Pedagoške mjere izriču se zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obveza, nasilničkog ponašanja i drugih neprimjerenih ponašanja.

Pedagoške mjere za koje se utvrđuju kriteriji u srednjoj školi su:

  • opomena
  • ukor
  • opomena pred isključenje
  • isključenje iz srednje škole.

Kriteriji na temelju kojih se izriče pedagoška mjera su takvi da potaknu učenika na odustajanje od neprihvatljivih oblika ponašanja i usvajanje prihvatljivih oblika ponašanja, u skladu sa odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera i  Kućnog reda Škole.

Članak 99.

Svrha izricanja pedagoške mjere je da se njezinim izricanjem:

  • utječe na promjenu ponašanja učenika;
  • da bude poticaj na odgovorno i primjerno ponašanje drugim učenicima;
  • potaknuti učenike na preuzimanje odgovornosti;
  • usvajanje pozitivnog odnosa prema školskim obvezama i okruženju.

Članak 100.

Pedagošku mjeru OPOMENE izriče razrednik nakon drugog evidentiranog lakšeg neprihvatljivog ponašanja ili više od 5 neopravdanih nastavnih sati:

Lakše neprihvatljivo ponašanje:

  • ometanje odgojno-obrazovnoga rada (npr. izazivanje nereda, stvaranje buke, pričanje nakon usmene opomene učitelja/nastavnika ili dovikivanje tijekom odgojno-obrazovnoga rada);
  • onečišćenje školskoga prostora i okoliša (npr. bacanje smeća izvan koševa za otpatke);
  • oštećivanje imovine u prostorima Škole nanošenjem manje štete (npr. šaranje, urezivanje u namještaj);
  • nedopušteno korištenje informacijsko-komunikacijskih uređaja tijekom odgojno-obrazovnoga rada;
  • pušenje u Školi i krugu Škole;
  • poticanje drugih učenika na neprihvatljiva ponašanja;
  • nedolično ponašanje u krugu Škole i kršenje odredaba Kućnog reda Škole;
  • korištenje nedopuštenih izvora podataka u svrhu prepisivanja.

Članak 101.

Pedagošku mjeru UKORA izriče Razredno vijeće zbog težeg neprihvatljivog ponašanja ili više od 11 neopravdanih nastavnih sati.

Teže neprihvatljivo ponašanje:

  • ometanje odgojno-obrazovnoga rada na način da je onemogućeno njegovo daljnje izvođenje;
  • povreda dostojanstva druge osobe omalovažavanjem, vrijeđanjem ili širenjem neistina i glasina;
  • unošenje ili konzumiranje psihoaktivnih sredstava u prostor Škole;
  • drsko ponašanje prema nastavniku, djelatniku Škole ili stranci nazočnoj u Školi;
  • namjerno uništavanje imovine nanošenjem veće štete u prostoru Škole;
  • udaranje, sudjelovanje u tučnjavi i druga ponašanja koja mogu ugroziti sigurnost samog učenika ili druge osobe, ali bez težih posljedica;
  • korištenje ili zlouporaba podataka drugog učenika iz pedagoške dokumentacije;
  • klađenje ili kockanje u prostorima Škole;
  • prisvajanje tuđe stvari.

Članak 102.

Pedagošku mjeru OPOMENE PRED ISKLJUČENJE izriče Nastavničko vijeće zbog teškog neprihvatljivog ponašanja ili više od 17 neopravdanih nastavnih sati.

Teško neprihvatljivo ponašanje:

  • izazivanje i poticanje nasilnog ponašanja (npr. prenošenje netočnih informacija koje su povod za nasilno ponašanje, skandiranje prije ili tijekom nasilnog ponašanja, snimanje događaja koji uključuje nasilno ponašanje i sl.);
  • nasilno ponašanje koje nije rezultiralo težim posljedicama;
  • krivotvorenje ispričnica ili ispitnih materijala;
  • neovlašteno korištenje tuđih podataka za pristup elektroničkim bazama podataka Škole bez njihove izmjene;
  • krađa tuđe stvari;
  • pokušaj upisivanja ili prepravljanja ocjena u imeniku, svjedodžbi;
  • uništavanje službene dokumentacije Škole;
  • prisila drugog učenika na neprihvatljivo ponašanje ili iznuda drugog učenika (npr. iznuđivanje novca);
  • unošenje oružja i opasnih predmeta u prostor Škole ili drugdje gdje se održava odgojno-obrazovni rad.

Članak 103.

Pedagošku mjeru ISKLJUČENJA IZ SREDNJE ŠKOLE izriče ravnatelj zbog osobito teškog neprihvatljivog ponašanja ili više od 23 neopravdana nastavna sata.

Osobito teško neprihvatljivo ponašanje:

  • krivotvorenje pisane ili elektroničke službene dokumentacije Škole;
  • objavljivanje materijala elektroničkim ili drugim putem, a koji za posljedicu imaju povredu ugleda, časti i dostojanstva druge osobe;
  • teška krađa odnosno krađa počinjena na opasan ili drzak način, obijanjem, provaljivanjem ili svladavanjem prepreka da se dođe do stvari;
  • ugrožavanje sigurnosti učenika ili djelatnika Škole korištenjem oružja ili opasnih predmeta u prostoru škole ili na drugome mjestu gdje se održava odgojno-obrazovni rad;
  • nasilno ponašanje koje je rezultiralo teškim emocionalnim ili fizičkim posljedicama za drugu osobu;
  • kršenje odredaba Kućnog reda Škole i drugih razloga koji su takve prirode da zahtijevaju isključenje iz Škole.

Članak 104.

Prije donošenja ovih pedagoških mjera, a osobito isključenja iz Škole, učenik se mora saslušati, te u potpunosti utvrditi činjenično stanje i nastojati u suradnji s roditeljima (starateljima), razrednim odjelom i drugima, otkloniti uzroke i spriječiti neželjene posljedice pogrešnog ponašanja učenika.

Postupak se može okončati i bez učenikova očitovanja ako on to uskrati ili se dvaput ne odazove pozivu.

Pedagoška mjera isključenja iz Škole ne može se donijeti ako prethodno nije izrečena neka od blažih pedagoških mjera i ako Škola nije izvijestila roditelja ili skrbnika najmanje osam (8) dana prije donošenja mjere.

Povjerenstvo za praćenje i izricanje pedagoške mjere isključenja iz Škole ima tri (3) člana koje iz reda nastavnika imenuje ravnatelj.

U povjerenstvo se redovito imenuje razrednik.

Članak 105.

Postupak za isključenje iz Škole je žuran.

Povjerenstvo postupak provodi javno, osim u slučaju kad se iz određenih opravdanih razloga ili zbog čuvanja profesionalne tajne isključi javnost.

Obavijest o pokretanju postupka za isključenje učenika iz Škole mora biti uručena učeniku i roditelju, odnosno skrbniku najmanje tri (3) dana prije dana određenog za početak rada povjerenstva.

Članak 106.

Povjerenstvo omogućuje učeniku savjetovanje s odgojno-obrazovnim djelatnikom Škole i izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima koje su važne za donošenje odluke o opravdanosti izricanja pedagoške mjere isključenja iz Škole.

Povjerenstvo je dužno izvijestiti roditelja ili skrbnika o neprihvatljivom ponašanju učenika, prikupljenim informacijama i okolnostima koje su važne za donošenje odluke.

Povjerenstvo utvrđuje u cijelosti činjenično stanje i u suradnji sa roditeljima, školskim liječnikom i drugim stručnjacima dužno je nastojati otkloniti uzroke i spriječiti neželjene posljedice učenikova neprihvatljivog ponašanja.

Članak 107.

Povjerenstvo utvrđuje prijedlog usuglašavanjem. Ukoliko se povjerenstvo ne može usuglasiti, prijedlog se utvrđuje većinom glasova. Član povjerenstva koji nije suglasan s prijedlogom ima pravo očitovati se izdvojenim mišljenjem koji se unosi u zapisnik.
Povjerenstvo prijedlog pedagoške mjere s kompletnom dokumentacijom dostavlja ravnatelju.

Odluka o isključenju iz Škole dostavlja se učeniku, odnosno roditelju ili skrbniku u pisanom obliku u roku od tri (3) dana od dana donošenja odluke.

Ova pedagoška mjera se može izreći i bez izjašnjavanja učenika i roditelja ako se učenik i roditelj bez opravdanog razloga ne odazovu pozivu razrednika.

Članak 108.

Prilikom izricanja svih pedagoških mjera Škola mora voditi računa o individualnim osobinama učenika, posebno o karakternim i emocionalnim kao i o okolnostima u kojima učenik živi i radi.

Izricanje pedagoških mjera smanjuje ocjenu vladanja (uzorno, dobro i loše) učenika, osim u slučajevima kad je mjera ukinuta.

Članak 109.

U obrazloženju pedagoške mjere navest će se mjesto, vrijeme i način na koji je došlo do neprihvatljivog ponašanja te posljedice koje su nastupile ili su mogle nastupiti. Obrazloženje mora sadržavati i podatke o prethodno poduzetim preventivnim mjerama te prijedloge za pružanje pomoći i potpore učeniku s ciljem otklanjanja uzroka neprihvatljivog ponašanja.

Učeniku kojemu je već izrečena pedagoška mjera opomene ili ukora ponavlja se prethodno izrečena pedagoška mjera u slučaju neprihvatljivog ponašanja manje ili iste težine za koje mu još nije izrečena pedagoška mjera. Ista pedagoška mjera može se izreći najviše dva puta tijekom školske godine. U slučaju da se učenik ponovno neprihvatljivo ponaša, izriče se pedagoška mjera sljedeće težine.

Učeniku se izriče sljedeća teža mjera u slučaju ponavljanja neprihvatljivog ponašanja za koju mu je već izrečena pedagoška mjera.

Članak 110.

Pedagoške mjere: opomena, ukor, opomena pred isključenje unose se u razrednu knjigu, a razrednik je obvezan o izrečenoj mjeri izvijestiti učenika i njegovog roditelja ili skrbnika pismenim putem u roku od tri dana od izricanja mjere.
Protiv izrečene pedagoške mjere učenik, odnosno učenikov roditelj ili staratelj ima pravo žalbe u roku od osam (8) dana od priopćenja, odnosno saznanja za izrečenu mjeru. Za pedagošku mjeru isključenja iz Škole rok je 15 dana.

O žalbama odlučuje:

  • Razredno vijeće za opomenu
  • Nastavničko vijeće za ukor
  • Ravnatelj za opomenu pred isključenje.

Članak 111.

Tijela koja rješavaju žalbe dužna su provesti postupak i donijeti odluku u roku od trideset (30) dana od dana primitka žalbe.
Tijelo koje raspravlja o žalbi može izrečenu mjeru potvrditi, poništiti, ukinuti ili zamijeniti blažom mjerom. Odluka tijela koje odlučuje o žalbi je konačna.

Članak 112.

U odluci o isključenju učenika iz Škole mora biti naputak da učenik ima pravo polagati razredni ispit u ovoj ili drugoj Školi koja izvodi isti program.

10. OSTALA PRAVA I DUŽNOSTI UČENIKA

Članak 113.

Ostala prava i dužnosti učenici ostvaruju sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona, Statutu i drugim općim aktima Škole.

Ispis E-mail