panel
174
Učenika
panel
16
Sjemeništaraca
panel
30
Djelatnika

Statut

Na temelju članka 98. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi («Narodne novine», br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 94/13., 152/14.), kanona 800. Zakonika kanonskog prava, Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i HBK i čl. 5. Odredbi Hrvatske biskupske konferencije o katoličkim osnovnim i srednjim školama, Školski odbor Nadbiskupijske klasične gimnazije Don Frane Bulić - s pravom javnosti u Splitu na sjednici održanoj 4. srpnja 2016. god., uz prethodnu suglasnost osnivača Splitsko-makarske nadbiskupije sa sjedištem u Splitu koju predstavlja i zastupa nadbiskup mons. Marin Barišić (Broj: 422/16 od 4. srpnja 2016.) donio je

STATUT
Nadbiskupijske klasične gimnazije
„Don Frane Bulić“ Split
s pravom javnosti


I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Statutom uređuje status, naziv i sjedište Škole, zastupanje i predstavljanje, odgovornost za obveze, djelatnost, unutarnje ustrojstvo, uvjeti i način obavljanja djelatnosti, radno vrijeme, prava i dužnosti učenika i nastavnika, vodstvo i uprava Škole, djelokrug i način rada stručnih tijela, imovina, opći akti, nadzor i javnost rada Škole, te druga pitanja od važnosti za obavljanje djelatnosti Škole.

Članak 2.

Nadbiskupijska klasična gimnazija u Splitu (u daljnjem tekstu: Škola) privatna je srednja škola s pravom javnosti koja obavlja djelatnost srednjeg školstva sukladno katoličkim moralnim načelima.

Članak 3.

Osnivač i vlasnik škole je Splitsko-makarska nadbiskupija (u daljnjem tekstu Nadbiskupija)

Nadbiskupija je postala osnivačem i vlasnikom Škole na temelju odluke Ordinarija broj 1292/91. od 20. lipnja 1991. (Službeni vjesnik biskupija splitske metropolije br. 4/91, str. 12-13)

Škola je pravni slijednik Srednje škole za spremanje svećenika u Splitu, odnosno Nadbiskupske klasične gimnazije, koju je utemeljio nadbiskup Stjepan Cosmi 1700. godine.

Škola je Odlukom Ordinarija Nadbiskupije, mons. Ante Jurića, od 30. ožujka 1990. (br. 532/90) preimenovana u Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju  „Don Frane Bulić“ u Splitu. Škola je na temelju čl. 184. Zakona o usmjerenom obrazovanju (NN br. 42/89) i čl. 45. i 46. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usmjerenom obrazovanju (NN br. 47/90) Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Hrvatske (kl. oznaka: 602-03/91-01-135, ur. br. 532-02-4/3-91-01, Zagreb, 10. travnja 1991.) i Rješenjem (kl. oznaka: 602-03/92-01-454; ur. br. 532-02-6/3-92-03, Zagreb, 3. prosinca 1992.) dobila je pravo javnosti i verifikaciju za izvođenje obrazovnog programa klasične gimnazije.

Škola je upisana u zajednički elektronski upisnik ustanova osnovnog i srednjeg školstva Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Članak 4.

Prava i dužnosti osnivača i vlasnika Škole Nadbiskupija obavlja sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, propisima donesenim na temelju Zakona, Zakonika kanonskog prava, Ugovorima između Svete Stolice i RH, Ugovoru između Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i prema ovom Statutu.


II. NAZIV I SJEDIŠTE

Članak 5.

Škola obavlja svoju djelatnost, posluje i sudjeluje u pravnom prometu pod nazivom: Nadbiskupijska klasična gimnazija „Don Frane Bulić“ Split - s pravom javnosti.

Sjedište škole je u Splitu, na adresi Zrinjsko-Frankopanska 19.

Škola je pravna osoba upisana u školski registar Trgovačkog suda u Splitu (br. Us-221/92. 28. lipnja 1993.) u registarskom ulošku br. I-8560.

Škola ima Dan škole, a obilježava se 25. ožujka, na blagdan Blagovijesti.

Članak 6.

Škola može promijeniti naziv i sjedište odlukom ordinarija Nadbiskupije.

Članak 7.

Naziv škole mora biti istaknut na zgradi u kojoj je njeno sjedište i na objektima u kojima se obavlja djelatnost srednjeg školovanja.


III. PREDSTAVLJANJE I ZASTUPANJE

Članak 8.

Školu predstavlja i zastupa ravnatelj.

Ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje Škole te poduzima sve pravne radnje u ime Škole sukladno Statutu i zakonima RH.

Ravnatelj vodi stručni rad Škole i odgovoran je za njegovo obavljanje.

Ravnatelj Škole ima sva ovlaštenja u pravnom prometu prema ovlaštenjima osnivača i u sklopu djelatnosti upisanih u sudski registar ustanova, osim nastupati kao druga ugovorna strana i sa Školom zaključivati ugovore.

Članak 9.

Ukoliko ravnatelj privremeno ne može obavljati ravnateljske poslove, zamjenjuje ga osoba koju iz reda članova Nastavničkog vijeća odredi Ordinarij, a koja ispunjava uvjete za ravnatelja.

Ravnatelj može dati punomoć drugoj osobi za zastupanje Škole u pravnom prometu u granicama svojih ovlasti.

Ravnatelj određuje osobe ovlaštene za potpisivanje financijske i druge dokumentacije.

Članak 10.

U pravnom prometu Škola koristi pečat i žig.

Škola ima pečat s grbom Republike Hrvatske koji se koristi za izdavanje svjedodžbi i drugih javnih isprava.

Pečat je okruglog oblika promjera 38 mm.

U sredini pečata nalazi se grb Republike Hrvatske, a u gornjem rubu je natpis: REPUBLIKA HRVATSKA. U donjem rubu je natpis: NADBISKUPIJSKA KLASIČNA GIMNAZIJA „DON FRANE BULIĆ“ SPLIT – S PRAVOM JAVNOSTI, i oznaka br. 1.

Članak 11.

Za svakodnevno administrativno-financijsko poslovanje Škola ima 1 pečat okruglog oblika i promjera 35 mm koji sadrži puni naziv Škole sa sjedištem, bez grba i imena Republike Hrvatske.

Škola koristi žig četvrtastog oblika širine 1,4 mm i dužine 4,5 mm koji sadrži puno ime škole i sjedište.

Narudžba, upotreba i zamjenjivanje pečata s grbom Republike Hrvatske obavlja se na način propisan zakonom.

Ravnatelj odlučuje o broju pečata.


IV. IMOVINA ŠKOLE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Članak 12.

Imovinu škole čine nekretnine, pokretnine i novčana sredstva. Imovinom raspolaže Škola pod uvjetima i na način propisan zakonom, drugim propisima donesenim na temelju zakona i ovim Statutom.

Djelatnici Škole su dužni skrbiti o imovini Škole.

Za obavljanje djelatnosti Škola osigurava sredstva iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne samouprave, te iz donacija Osnivača.

Sredstva za obavljanje djelatnosti raspoređuju se financijskim planom za kalendarsku godinu.

Financijski plan može se tijekom godine mijenjati:

  • ako se primitci ne ostvaruju prema planu
  • ako nastane potreba za promjenom plana primitaka i izdataka.

Naredbodavac za izvršenje financijskog plana je ravnatelj.

O financijskom poslovanju Škola donosi periodične obračune i završni račun za kalendarsku godinu.

Članak 13.

Ako Škola u obavljanju svoje djelatnosti ostvari dobit, dužna je upotrebljavati tu dobit za obavljanje i razvoj svoje djelatnosti, sukladno zakonu i propisu donesenom na temelju zakona.

O raspodjeli dobiti Škole odlučuje ravnatelj u suglasnosti s Ordinarijem.

Članak 14.

Za obveze u pravnom prometu Škola odgovara svojom cjelokupnom imovinom.

Nadbiskupija solidarno i neograničeno odgovara za obveze Škole.

Članak 15.

Škola ne može bez suglasnosti ordinarija Nadbiskupije steći i opteretiti nekretninu.

Škola ne može bez suglasnosti ordinarija Nadbiskupije otuđiti nekretninu ili drugu imovinu Škole bez obzira na njenu vrijednost.

Škola ne može dati u zakup objekte i prostore ili mijenjati namjenu objekata Škole bez suglasnosti ordinarija Nadbiskupije.


V.  DJELATNOST ŠKOLE

Članak 16.

Djelatnost Škole obuhvaća odgoj i obrazovanje za stjecanje srednje školske spreme gimnazijskog klasičnog programa i vjerski odgoj mladih.

Djelatnost Škole ostvaruje se na temelju Nacionalnog okvirnog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, te školskog kurikuluma.

Školski kurikulum donosi se temeljem nacionalnog kurikuluma, Zakonika kanonskog prava o katoličkoj školi i Nacionalnog ureda HBK za katoličke škole.

Istim se utvrđuju dugoročni i kratkoročni planovi i programi rada Škole u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, nastavni plan i program izbornih i fakultativnih predmeta i druge odgojno-obrazovne aktivnosti.

Školski kurikulum mora biti dostupan svim roditeljima i učenicima, članovima Školskog odbora u pisanom obliku, a smatra se da je dostupan ukoliko je objavljen na mrežnim stranicama Škole.

Članak 17.

Djelatnost, odnosno program, Škola ostvaruje temeljem propisanog nastavnog plana i programa.

Škola izvodi nastavni plan i program klasične gimnazije u četverogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stječe srednju školsku spremu.

Članak 18.

Škola djelatnost srednjeg školstva obavlja kao javnu službu.

Članak 19.

Škola može mijenjati djelatnost samo uz prethodnu suglasnost Ordinarija Splitsko-makarske nadbiskupije i pod uvjetima propisanim zakonom.

Članak 20.

Ostvarivanje nastavnog plana i programa Škole provodi se sukladno zakonu i propisima donesenim na temelju zakona, što se pobliže uređuje godišnjim planom i programom rada Škole.

Članak 21.

Škola ostvaruje program srednjeg školstva na temelju godišnjeg plana i programa rada.

Godišnjim planom i programom rada utvrđuje se mjesto, vrijeme, način i nositelji ostvarivanja nastavnog plana i programa u funkciji odgojno-obrazovnog rada Škole.

Godišnji plan i program rada Škole donosi Školski odbor najkasnije do 30. rujna za tekuću školsku godinu.

Članak 22.

Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza i ima dva polugodišta.

Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor u skladu sa zakonom.

Članak 23.

Škola otkriva, prati i potiče darovite učenike, te organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.

Članak 24.

Daroviti učenici mogu završiti obrazovanje u kraćem vremenu od propisanog o čemu odluku donosi Nastavničko vijeće, a u skladu s Pravilnikom o srednjoškolskom obrazovanju darovitih učenika, kojeg donosi Ministar znanosti, obrazovanja i športa.

Članak 25.

Škola o svojoj djelatnosti, učenicima i djelatnicima vodi posebnu pedagošku i drugu dokumentaciju i evidenciju sukladno zakonu i propisu donesenom na temelju zakona.

Članak 26.

U Školi se izvode izvannastavne aktivnosti učenika radi proširenja obrazovnih sadržaja, poticanja individualnih sklonosti i sposobnosti učenika, razvijanja zajedništva učenika, razvijanja društvenog života i razonode učenika.

Izvannastavne aktivnosti planiraju se školskim kurikulumom i godišnjim planom i programom rada Škole.

Članak 27.

Škola planira i organizira odgojno-obrazovne ekskurzije i izlete radi ostvarivanja nastavnih sadržaja i ciljeva propisanih zakonom i nastavnim programom. Škola je dužna izraditi detaljan program s ciljevima, načinom realizacije, vremenikom, troškovnikom, načinom financiranja, te zatražiti pisanu suglasnost roditelja.

Članak 28.

Škola ima knjižnicu.

Rad knjižnice sastavni je dio nastavnog i stručno-pedagoškog rada.

O radu knjižnice donosi se poseban Pravilnik u skladu s odredbama ovog Statuta.


VI. UNUTARNJE USTROJSTVO I NAČIN RADA ŠKOLE

Članak 29.

Unutarnjim ustrojstvom osigurava se racionalan i djelotvoran rad Škole u cilju ostvarivanja srednjoškolskog obrazovanja mladih, nastavnog plana i programa te godišnjeg plana i programa rada Škole.

Unutarnjim ustrojstvom Škole povezuju se svi oblici rada i djelatnosti prema vrsti i srodnosti programa i poslova, kako bi se ostvarili primjereni rezultati u procesu odgoja i obrazovanja učenika i zadovoljavanje njihovih potreba i interesa, te rad Škole kao javne službe.

Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Škole pobliže se uređuje ustrojstvo i način rada Škole, radna mjesta u Školi i rad Škole kao javne službe.

Članak 30.

Unutarnjim ustrojstvom Škole osigurava se ostvarivanje nastave i drugog stručno-pedagoškog rada te administrativno-stručnih, računovodstveno-financijskih i pomoćno-tehničkih poslova.

Članak 31.

U Školi se nastava organizira po razredima, a neposredno izvodi u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini.

Razredni odjel ima do 28 učenika istog razreda.

U pojedinim oblicima rada (rad s darovitim učenicima i učenicima s teškoćama u razvoju) razredni odjeli mogu se organizirati u obrazovne skupine.

Članak 32.

Nastava se izvodi u pet radnih dana tjedno.

Nastavni sat traje 40 minuta.

Nastava se održava prema programu klasične gimnazije u jednoj smjeni.

Članak 33.

Godišnjim planom i programom rada Škole, pored sastavnica iz članka 21. ovog Statuta, uređuju se: početak i završetak nastave, obrazovna razdoblja, broj nastavnih radnih dana, broj sati pojedinog nastavnog predmeta, odmor učenika, vrijeme polaganja popravnih ispita, vrijeme polaganja državne mature i druga pitanja u skladu sa zakonom i propisima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Odmori profesora, stručnih suradnika, odgajatelja i suradnika u nastavi (u daljnjem tekstu: nastavnika) u pravilu se organiziraju u vrijeme ljetnog odmora učenika.

Članak 34.

Stručno-pedagoški poslovi ostvaruju se u svezi s nastavnim planom i programom, potrebama i interesima učenika, te radi promicanja stručno-pedagoškog rada Škole.

Članak 35.

Administrativno-stručni poslovi ostvaruju se radi same djelatnosti Škole i njenog poslovanja kao javne službe, uspostavljanja pedagoške dokumentacije i evidencije, izdavanja javnih isprava, ostvarivanja prava učenika i roditelja, javnosti rada Škole, drugih administrativno-stručnih poslova potrebitih za rad i poslovanje Škole, te ostvarivanje prava i obveza djelatnika Škole.

Članak 36.

Računovodstveno-financijski poslovi osiguravaju poslovanje Škole sukladno zakonskim propisima u području računovodstvenog, financijskog i knjigovodstvenog poslovanja Škole.

Članak 37.

Pomoćno-tehničkim poslovima osiguravaju se primjereni tehnički i drugi uvjeti za ostvarenje nastavnog plana i programa, te drugi potrebiti uvjeti za rad i poslovanje Škole prema propisanim normativima i standardima rada.

Članak 38.

Tjedno radno vrijeme Škole raspoređuje se prema potrebama ostvarivanja nastavnog plana i programa, te zadovoljenju potreba učenika, njihovih roditelja, građana i drugih pravnih osoba u pravilu pet radnih dana.

Škola ureduje radnim danom tijekom nastave.

Radno vrijeme za učenike organizira se poludnevno, produljeno ili cjelodnevno, prema potrebama organiziranja nastave i ostalih djelatnosti za učenike, a u skladu s propisanim kriterijima.

Članak 39.

Dnevni odmor za učenike i nastavnike organizira se sukladno kriterijima pedagoškog rada.

Dnevni odmor za ostale djelatnike Škole traje 30 minuta i ne može biti određen na početku ili na kraju radnog vremena, tako da se ne prekida rad u vrijeme uredovanja sa strankama.

Uredovno vrijeme za rad sa strankama, posebno s roditeljima i učenicima, određuje se sukladno potrebama roditelja, učenika i drugih građana, tako da im se omogući da i izvan svog radnog vremena mogu dobiti potrebne informacije u Školi.

Članak 40.

Tjedni i dnevni raspored radnog vremena, dnevni odmor, te uredovno vrijeme za rad sa strankama, odnosno učenicima, roditeljima i drugim građanima uređuje se Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Škole.

Članak 41.

Unutarnji rad i život Škole uređuje se Pravilnikom o kućnom redu sukladno temeljnim načelima katoličkog odgoja. Pravilnikom se utvrđuju:

  • pravila i obveze ponašanja u Školi
  • pravila međusobnih odnosa učenika
  • pravila međusobnih odnosa učenika i djelatnika Škole
  • pravila sigurnosti i zaštite od socijalno neprihvatljivih oblika ponašanja i nasilja
  • način postupanja prema imovini Škole
  • pravila pristojnog odijevanja

Pravilnik o kućnom redu donosi Školski odbor, uz suglasnost Ordinarija.


VII. PRAVA I DUŽNOSTI UČENIKA

1. UPIS UČENIKA

Članak 42.

U Školu se upisuju sjemeništarci i vanjski učenici.

Ordinarij Nadbiskupije donosi uvjete i Odluku o upisu učenika sjemeništaraca koju Upisno povjerenstvo u Nacionalnom informacijskom sustavu prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ) označava kao kandidat za duhovno zvanje čime stječe pravo izravnog upisa.

Škola obavlja upis vanjskih učenika na temelju Odluke o upisu koju donosi ministar znanosti, obrazovanja i športa za svaku školsku godinu.

Škola objavljuje javni natječaj za upis učenika u prvi razred prema kriterijima koje utvrđuje ministar znanosti, obrazovanja i športa.

Natječaj za upis učenika objavljuje se u dnevnom tisku i web stranici Škole.

Članak 43.

Natječaj sadrži:

  • broj učenika koji će Škola upisati u prvi razred prema odluci o upisu
  • uvjete upisa za učenike
  • kriterije za izbor kandidata
  • način i postupak provođenja natječaja
  • druga pitanja u svezi s izborom kandidata.

Članak 44.

Pravo upisa u Školu imaju pod jednakim uvjetima svi kandidati sa završenom osnovnom školom, sukladno broju utvrđenom Odlukom o upisu.

Članak 45.

Izbor kandidata za upis u prvi razred zasniva se na uspjehu učenika u prethodnom obrazovanju, te sklonostima i sposobnostima učenika.

Izbor kandidata za upis u prvi razred obavlja se prema elementima i kriterijima koje propisuje ministar znanosti, obrazovanja i športa i ordinarij Nadbiskupije.

Članak 46.

U prvi razred mogu se upisati redovni učenici koji do 1. rujna tekuće kalendarske godine nemaju navršenih 17 godina.

Uz odobrenje Školskog odbora u prvi razred mogu se upisati učenici do navršenih 18 godina, a uz odobrenje Ministarstva učenik stariji od 18 godina.

Članak 47.

Prijave i upis u prve razrede srednjih škola provode se putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole (NIpuSŠ).

Redovni upis u prvi razred obavlja se u vrijeme koje odredi svojim aktom ministar znanosti, obrazovanja i športa.

2. STATUS UČENIKA

Članak 48.

Status redovnog učenika stječe se upisom u Školu.

Status redovnog učenika ima učenik do kraja školske godine u kojoj je završio upisani obrazovni program.

Učeniku koji je završio zadnji razred upisanog obrazovnog programa, ali nije položio državnu maturu, status redovnog učenika prestaje godinu dana nakon završetka školske godine u kojoj je završio zadnji razred upisanog obrazovnog programa.

U spornim slučajevima glede stjecanja i prestanka statusa redovnog učenika odlučuje Školski odbor, na prijedlog Nastavničkog vijeća.

Članak 49.

Učenik gubi status redovnog učenika:

  • na kraju školske godine u kojoj je završio upisani program
  • kada se ispiše iz Škole
  • kada ne upiše slijedeći razred u skladu s odredbama zakona koji regulira srednjoškolsko obrazovanje.

3. PRAVA UČENIKA

Članak 50.

Učenici Škole imaju prava i dužnosti utvrđene zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona, ovim Statutom i drugim općim aktima Škole.

Članak 51.

Prava učenika su:

  • sudjelovati u odgojno-obrazovnom procesu;
  • podnositi žalbe i predstavke mjerodavnim tijelima;
  • raspravljati o pitanjima odgojno-obrazovnog rada;
  • sudjelovati u radu Vijeća učenika;
  • sudjelovati u raspravama o povredama dužnosti i neispunjavanja obveza;
  • davati mišljenje o mjerama poticanja i nagrađivanja učenika;
  • osnivati sekcije i druge oblike kulturnog-umjetničkog, športskog i tehničkog sadržaja, te prema svojim interesima, sklonostima i sposobnostima sudjelovati u ostalim slobodnim aktivnostima;
  • davati prijedloge, primjedbe i mišljenja u svezi s djelovanjem Škole, kao i kod donošenja općih akata Škole kada se radi o pitanjima za koja su učenici zainteresirani.

4. DUŽNOSTI UČENIKA

Članak 52.

Dužnosti učenika su:

  • redovno pohađati nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada
  • savjesno učiti i ispunjavati učeničke obveze utvrđene zakonom, Statutom i općim aktima Škole
  • pravodobno opravdati izostanke i zakašnjenja
  • njegovati i promicati humane odnose među učenicima
  • čuvati školsku, kao i privatnu imovinu učenika, nastavnika i drugih djelatnika Škole
  • ponašati se pristojno, paziti na dostojanstvo, čuvati svoj osobni ugled, ugled ostalih i Škole u cjelini
  • poštivati pravila školskog života i rada, pridržavati se odredaba kućnog reda, Statuta i drugih akata Škole

Članak 53.

U Školi se osniva Vijeće učenika koje nakon izbora potvrđuje ravnatelj.

Vijeće učenika čine predstavnici svakog razrednog odjela Škole.

Učenici svakog razrednog odjela biraju svoga predstavnika u Vijeće učenika javnim glasanjem.

Postupkom izbora rukovode razrednici razrednih odjela. Radom Vijeća učenika Škole rukovodi predsjednik Vijeća učenika.

Za predsjednika Vijeća učenika izabran je učenik koji je dobio najveći broj glasova nazočnih članova. Glasovanje je javno.

Članak 54.

Vijeće učenika razmatra pitanja važna za rad učenika u Školi.

Predsjednik Vijeća učenika može sudjelovati u radu tijela Škole kad se odlučuje o pravima i dužnostima učenika, ali bez prava odlučivanja.

Članak 55.

Vijeće učenika radi na sjednicama koje se sazivaju po potrebi.

U radu Vijeća učenika obvezno sudjeluje stručni suradnik – pedagog Škole, a može sudjelovati druga osoba pozvana na sjednicu Vijeća bez prava odlučivanja.

O radu Vijeća učenika vodi se zapisnik. Zapisnik vodi član Vijeća kojeg odredi predsjednik.

Članak 56.

Član Vijeća učenika bira se na vrijeme od jedne školske godine i može biti ponovo izabran.

5. REDOVNO ŠKOLOVANJE

Članak 57.

Učenici su dužni izostanke s nastave odnosno zakašnjenja na nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada opravdati liječničkom ispričnicom ili ispričnicom nadležne institucije, koju je potpisao i roditelj odnosno skrbnik učenika, najkasnije u roku od 7 dana od povratka učenika na nastavu.

Tijekom školske godine roditelj odnosno skrbnik učenika može osobno ili pisanim putem opravdati izostanak svog djeteta za koji nije dostavljena ispričnica iz stavka 1. ovog članka u trajanju od najviše 3 radna dana, koji ne mogu biti uzastopni.
Izostanak s nastave iz stavka 2. ovog članka roditelj odnosno skrbnik učenika dužan je opravdati najkasnije u roku od 7 dana nakon povratka učenika na nastavu.

Opravdani izostanci su: bolest učenika, smrtni slučajevi u obitelji, iznimne obiteljske prilike, prometni zastoji i prekidi, elementarne nepogode, bolesti članova obitelji i sl.

Članak 58.

Neopravdanim izostankom ne smatra se izostanak s nastave za koji je roditelj odnosno skrbnik unaprijed tražio i dobio odobrenje i to:

  • u hitnim slučajevima usmeno od nastavnika za izostanak s njegova sata, najkasnije neposredno prije početka sata
  • razrednika za izostanak do 3 radna dana uz pisani zahtjev razredniku za izostanak, najkasnije 1 dan prije izostanka
  • ravnatelja za izostanak do 7 radnih dana uz pisani zahtjev ravnatelju za izostanak, najkasnije 3 dana prije izostanka
  • Nastavničkog vijeća za izostanak do 15 radnih dana uz pisani zahtjev Nastavničkom vijeću najkasnije 8 dana prije izostanka.

Zahtjev za izostanak dostavljen e-poštom smatra se pravovaljanim načinom dostavljanja zahtjeva.

Članak 59.

Ako učenik redovito ne pohađa nastavu razrednik će u roku od 7 dana zatražiti od roditelja-staratelja objašnjenje o razlozima neredovitog pohađanja škole.

Ako učenik ne pohađa nastavu više od 0,5%, 1%, 1,5% ili 2% nastavnih sati od ukupnog broja sati tijekom nastavne godine, prije izricanja pedagoške mjere učeniku se omogućava savjetovanje s odgojno-obrazovnim djelatnikom i izjašnjavanje o okolnostima koje su važne za izricanje pedagoške mjere.

Članak 60.

Redovno školovanje podrazumijeva uredno pohađanje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te redovito obavljanje ostalih poslova.

Članak 61.

Redovni učenici mogu tijekom školovanja promijeniti upisani program, odnosno prijeći iz jedne škole u drugu koja ostvaruje isti obrazovni program, najkasnije do početka drugog polugodišta.

Promjena programa i upis u Školu može biti uvjetovan polaganjem razlikovnih i dopunskih ispita.

Učeniku prvog razreda srednje škole može se odlukom Nastavničkog vijeća omogućiti promjena upisanog programa u školama koje ostvaruju isti obrazovni program, ako učenik ima jednak ili veći broj bodova potrebnih za upis od zadnjeg učenika upisanog u taj program u toj školi i toj školskoj godini.

Iznimno, odlukom Nastavničkog vijeća, učeniku prvog razreda dozvoljava se upis i ako ima manji broj bodova od zadnjeg upisanog učenika te školske godine ukoliko ima slobodnih upisnih mjesta.

Promjenu programa i upis u Školu odobrava Nastavničko vijeće.

Ordinarij uz suglasnost ravnatelja Sjemeništa odlučuje da li će učenik koji je ispisan iz Sjemeništa nastaviti školovanje u Nadbiskupijskoj klasičnoj gimnaziji.

Članak 62.

Uspjeh redovnih učenika na kraju školske godine utvrđuje se na temelju praćenja i ocjenjivanja tijekom nastavne godine u skladu sa Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.
Na početku nastavne godine, nastavnici su dužni upoznati učenike s njihovim obvezama i kriterijima ocjenjivanja za svaki nastavni predmet.

Članak 63.

Uspjeh učenika i ocjene za svaki predmet, utvrđuje nastavnik javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini, na zadnjem nastavnom satu.

Ocjene iz nastavnih predmeta utvrđuju se brojčano, a ocjene vladanja opisno.

Uspjeh učenika iz pojedinih predmeta ocjenjuje se s: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2), nedovoljan (1).

Ocjene: odličan, vrlo dobar, dobar i dovoljan su prolazne ocjene.

Opisne ocjene vladanja su: uzorno, dobro i loše. Ocjenu vladanja donosi Razredno vijeće na prijedlog razrednika.

Način praćenja i ocjenjivanja učenika propisuje ministar.

Članak 64.

Učenik, koji iz opravdanih razloga (dugotrajna bolest, opravdana spriječenost, vojna i druge obveze, razna športska i druga natjecanja i sl.) nije mogao pohađati nastavu iz jednog ili više predmeta, polaže predmetni ili razredni ispit u skladu sa Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u srednjoj školi.

Ocjenu opravdanosti i odluku o vrsti i rokovima ispita donosi Nastavničko vijeće na prijedlog razrednika.

Članak 65.

Učenik može, zbog zdravstvenog stanja, biti trajno ili privremeno oslobođen obveze svladavanja svih ili pojedinih sadržaja iz predmeta Tjelesno-zdravstvene kulture.

Odluku oslobađanja obveze iz stavka 1. ovog članka donosi Nastavničko vijeće na prijedlog mjerodavnog liječnika.

Završne ocjena za taj predmet učeniku se ne upisuje u javnu ispravu već se upisuje da je oslobođen.

Članak 66.

Redovni učenici sa statusom kategoriziranog športaša, posebno daroviti učenici u umjetničkom području i učenici koji se pripremaju za međunarodna natjecanja mogu završiti školu pohađanjem nastave ili polaganjem ispita u vremenu za polovinu duljem od propisanog trajanja upisanog programa.

Način i rokove takvog školovanja utvrđuje Školski odbor na prijedlog Nastavničkog vijeća za svakog učenika uz predočenje potrebne dokumentacije.

Škola je dužna omogućiti redovitim učenicima koji su športaši u natjecateljskim kategorijama sudjelovanje na športskim natjecanjima i pripremama na državnoj razini.

Članak 67.

Redovni učenik stječe pravo upisa u slijedeći razred ako je do upisnog roka ocijenjen iz svih predmeta prolaznom ocjenom.
Ukoliko redovni učenik nije do upisnog roka ocijenjen iz svih predmeta prolaznom ocjenom, odnosno nije s uspjehom završio razred, upućuje se na ponavljanje razreda.

Isti razred učenik može ponavljati samo jedanput.

Redovni učenik može tijekom školovanja dva puta ponavljati razred.

Članak 68.

Škola je dužna izborom odgovarajućih dodatnih obrazovnih sadržaja i metoda rada omogućiti izuzetno nadarenim učenicima da razviju svoje sposobnosti i sklonosti.

Učenici iz stavka 1. ovog članka mogu završiti obrazovni program u vremenu kraćem od propisanog, na način i pod uvjetima koje propisuje ministar znanosti, obrazovanja i športa.

Članak 69.

Srednjoškolsko obrazovanje učenika završava se polaganjem državne mature po postupku, uvjetima i načinu koji propiše ministar. Državnu maturu u školi provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Sadržaj, način i postupak polaganja državne mature provodi se sukladno aktu koji donosi ministar (Pravilnik o polaganju državne mature N.N. br. 97/08., 86/12.)

6. DOKUMENTACIJA

Članak 70.

Škola vodi za svaki razredni odjel imenik učenika, dnevnik rada, pregled rada izvannastavnih aktivnosti i matičnu knjigu učenika sa svim potrebnim podacima.

Osim navedenog, Škola vodi i ostalu pedagošku dokumentaciju i evidenciju o učenicima prema propisu kojega donosi ministar znanosti, obrazovanja i športa.

Članak 71.

Učenicima se na završetku svakog razreda izdaju razredne svjedodžbe.

Razredne svjedodžbe i svjedodžbe državne mature su javne isprave.

Sadržaj i oblik propisuje ministar znanosti, obrazovanja i športa.

7. ISPITI

Članak 72.

Uz redovite provjere znanja tijekom školske godine, prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u srednjoj školi, provode se i drugi ispiti: ispit pred povjerenstvom, popravni, predmetni, razredni, razlikovni i dopunski.

Članak 73.

Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela, ili samo usmenog ovisno o nastavnom predmetu za koji zakonom nije predviđen pismeni ispit.

Pismeni dio ispita traje 60 minuta.

Usmeni dio ispita traje najdulje 30 minuta.

Članak 74.

Pitanja na pismenom dijelu ispita utvrđuje povjerenstvo.
Pitanja na usmenom dijelu ispita pored ispitivača mogu postavljati i drugi članovi povjerenstva.

Članak 75.

Povjerenstvo pred kojim se polaže ispit čine tri člana, i to: predmetni nastavnik, nastavnik istog ili srodnog predmeta i razrednik.
U slučaju opravdane odsutnosti člana povjerenstva iz stavka 1. ovog članka, ravnatelj imenuje drugog člana iz Nastavničkog vijeća.

Opravdana odsutnost člana povjerenstva iz st. 1 ovog članka smatra se:

  • odsutnost zbog bolesti
  • korištenje rodiljnog dopusta
  • nemogućnost organiziranja ispita uz nazočnost razrednika, zbog velikog broja ispita

Na kraju ispita povjerenstvo utvrđuje ocjenu.

Ukoliko članovi povjerenstva ne mogu donijeti ocjenu jednoglasno, ocjenu donose većinom glasova.

Član povjerenstva koji nije suglasan s ocjenom ima pravo na izdvojeno mišljenje koje se unosi u zapisnik.

Donesenu ocjenu predsjednik povjerenstva dužan je neposredno priopćiti učeniku.

Ocjena povjerenstva je konačna.

a) Ispit pred povjerenstvom

Članak 76.

Učenik koji nije zadovoljan zaključnom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta, ima pravo u roku od dva dana od završetka nastavne godine podnijeti zahtjev za polaganje  ispita pred povjerenstvom.

Zahtjev za polaganje ispita pred povjerenstvom upućuje se Nastavničkom vijeću, kroz ured Tajništva.

Polaganje ispita iz stavka 1. ovog članka provodi se u roku od dva dana od dana podnošenja zahtjeva.

Povjerenstvo čine tri člana koje određuje ravnatelj i to: predmetni nastavnik, nastavnik istog ili srodnog predmeta i razrednik.

Ocjena povjerenstva je konačna.

Ukoliko povjerenstvo ne može donijeti ocjenu jednoglasno, ocjena se donosi većinom glasova, a član povjerenstva koji s ocjenom nije suglasan ima pravo na izdvojeno mišljenje koje se uvodi u zapisnik.

Članak 77.

Ostvarivanjem prava na ispit pred povjerenstvom učenik ne gubi pravo na dopunski rad.

Ukoliko je povjerenstvo učeniku utvrdilo ocjenu nedovoljan iz najviše dvaju nastavnih predmeta upućuje ga se na dopunski rad.

Ocjena povjerenstva ne može biti niža od zaključne ocjene.

Učenik koji nije zadovoljan ocjenom vladanja može u roku od dva dana od saznanja ocjene podnijeti zahtjev Nastavničkom vijeću radi preispitivanja iste. Odluka Nastavničkog vijeća o ocjeni vladanja ja konačna.

Dopunski rad

Članak 78.

Redovni učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz najviše dva predmeta ocjenom nedovoljan, Škola će organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz dopunski rad koji je učenik dužan pohađati.

Trajanje dopunskog rada iz stavka 1. ovog članka utvrđuje Nastavničko vijeće po nastavnim predmetima i ne može biti kraće od 10 i dulje od 25 sati po nastavnom predmetu.

U slučaju da učenik tijekom dopunskog rada ostvari očekivani ishod, nastavnik mu zaključuje prolaznu ocjenu. S ocjenom ili potrebom upućivanja na popravni ispit nastavnik je dužan upoznati učenika na zadnjem satu dopunskog rada.

b) Popravni ispit

Članak 79.

Popravni ispiti izvode se pred povjerenstvima u jednom ispitnom roku.

Popravni ispitni rok održava se krajem kolovoza, najkasnije do 25. 08. tekuće godine.

Vrijeme ispitnih rokova utvrđuje se godišnjim planom i programom Škole.

Popravni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom kojeg imenuje ravnatelj, a ocjena povjerenstva j konačna.

Povjerenstvo ima tri člana, i to: predmetni nastavnik, nastavnik istog ili srodnog predmeta i razrednik.

Ukoliko povjerenstvo ne može donijeti ocjenu jednoglasno, ocjena se donosi većinom glasova, a član povjerenstva koji s ocjenom nije suglasan ima pravo na izdvojeno mišljenje koje se uvodi u zapisnik.

Termin popravnih ispita određuje Nastavničko vijeće i objavljuje ih na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici Škole.

Učenik koji na popravnom ispitu nije položio, upućuje se na ponavljanje razreda, ukoliko se ne utvrdi da gubi status redovnog učenika.

c) Predmetni i razredni ispit

Članak 80.

Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao redovno pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta polaže predmetni ili razredni ispit.

Opravdanim razlozima iz stavka 1. ovog članka smatraju se:

  • bolest u duljem trajanju zbog koje učenik izostane 30% satnice pojedinog predmeta ili 20% nastavnih sati od ukupnoga godišnjeg fonda sati
  • obavljanje vojnih i drugih propisanih obveza
  • isključenje učenika iz Škole
  • razna športska i druga natjecanja
  • dulji izostanak što ga je prethodno odobrilo Nastavničko vijeće.

Opravdanost se dokazuje uvjerenjem nadležne zdravstvene ustanove i potvrdom nadležnih ustanova kada su u pitanju razlozi iz podstavka 2. i 4.

O opravdanosti razloga iz stavka 2. ovoga članka odlučuje Nastavničko vijeće.

Članak 81.

Predmetni ili razredni ispit mogu temeljem odluke Nastavničkog vijeća polagati i daroviti učenici koji završavaju školu u vremenu kraćem od propisanog ili usporedno svladavaju još jedan obrazovni program.

Predmetni ili razredni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom kojeg imenuje ravnatelj, a ocjena povjerenstva je konačna.

Povjerenstvo ima tri člana, i to: predmetni nastavnik, nastavnik istog ili srodnog predmeta i razrednik.

Ukoliko povjerenstvo ne može donijeti ocjenu jednoglasno, ocjena se donosi većinom glasova, a član povjerenstva koji s ocjenom nije suglasan ima pravo na izdvojeno mišljenje koje se uvodi u zapisnik.

Članak 82.

Odluku o polaganju predmetnog ispita donosi Razredno vijeće na prijedlog predmetnog nastavnika ako je učenik izostao više od 30% satnice tog predmeta.

Odluku o polaganju razrednog ispita donosi Nastavničko vijeće na prijedlog razrednika ako je učenik izostao više od 20% nastavnih sati od ukupnog godišnjeg fonda sati.

Predmetni i razredni ispit polaže se na kraju nastavne godine.

Ispit počinje najkasnije 2 tjedna prije završetka nastave, a odluka o polaganju predmetnog ili razrednog ispita donosi se najkasnije 30 dana prije završetka nastave.

Raspored polaganja predmetnih i razrednih ispita određuje ravnatelj.

Predmetni ili razredni ispit za svakog učenika ne može trajati duže od 30 dana.

Članak 83.

Učeniku koji na razrednom ispitu položi preko pola predmeta, odlukom Nastavničkog vijeća, a na zamolbu učenika, može se odobriti još jedan dodatni rok za polaganje preostalih predmeta ali ne ranije od 15 dana od posljednjeg položenog ispita.

Učeniku koji nije položio predmetni ispit Razredno vijeće može odobriti još jedan dodatni rok, ali ne ranije od petnaest dana nakon obavljenog ispita.

Učenik ne može polagati više od tri ispita u jednom danu.

Kada učenik zbog opravdanih razloga nije mogao pristupiti polaganju predmetnog ili razrednog ispita do kraja nastavne godine, odnosno u vremenu utvrđenom u članku 87. ovog Statuta, može podnijeti zamolbu Nastavničkom vijeću glede polaganja ispita u slijedećem roku koji će odrediti Nastavničko vijeće na temelju priložene dokumentacije.

d) Razlikovni i dopunski ispiti

Članak 84.

Razlikovne i dopunske ispite polažu:

  • učenici koji se tijekom školovanja upisuju u Školu, prelazeći iz obrazovnog programa koji se sadržajem i opsegom razlikuje
  • učenici koji su završili obrazovanje ili dio obrazovnog programa u inozemstvu.

Razlikovne i dopunske ispite utvrđuje Nastavničko vijeće na prijedlog ravnatelja, osim za učenike iz inozemstva, koji polažu ispite prema rješenju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Članak 85.

Razlikovni i dopunski ispiti mogu se polagati u cijelosti ili po cjelinama.

Vrijeme i način polaganja ispita utvrđuje Nastavničko vijeće sukladno odredbama ovog Statuta koje vrijede za polaganje predmetnih i razrednih ispita.

Članak 86.

Temeljem odluke Nastavničkog vijeća, ravnatelj Škole izdaje svakom učeniku pojedinačno rješenje.

U rješenju se navode:

  • predmeti iz kojih učenik polaže dopunske, odnosno razlikovne ispite
  • rokovi u kojima je učenik obvezan položiti navedene ispite.

Učenik koji u zadanom roku ne položi razlikovne ili dopunske ispite upućuje se u niži razred.

8. DRŽAVNA MATURA

Članak 87.

Srednje obrazovanje učenika Škole završava polaganjem državne mature po postupku, uvjetima i načinu koji propiše ministar mjerodavan za obrazovanje. (Pravilnik o polaganju državne mature)

Državnu maturu u školama provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa školama.

9. PEDAGOŠKE MJERE

a) Pohvale i nagrade

Članak 88.

Učenici koji postižu iznimne rezultate u odgoju i obrazovanju mogu biti usmeno i pismeno pohvaljeni i nagrađeni.

Cilj je ovih mjera podržati i bodriti učenike u njihovim pozitivnim nastojanjima i djelovanju.

Članak 89.

Pohvale i nagrade mogu predlagati učenici, nastavnici, stručna tijela Škole, Školski odbor i ravnatelj.

Članak 90.

Pohvale učenicima izriče:

  • predmetni nastavnik;
  • razrednik;
  • Razredno vijeće;
  • Nastavničko vijeće;
  • Ravnatelj;
  • Školski odbor.

Članak 91.

Pohvale mogu biti:

  • usmene, objavljene na sjednici stručnih tijela, školskim svečanim skupovima, prigodnim proslavama, svečanostima povodom završetka školske godine i sl.
  • pismene (pohvalnice, diplome, priznanja i sl.)
  • u obliku prigodnih znački, pehara i sl.

Članak 92.

O nagradama učenika odlučuje ravnatelj na prijedlog Nastavničkog vijeća.

Nagrade se dodjeljuju učenicima koji su postigli iznimne rezultate u obrazovnim sadržajima sudjelujući na natjecanjima i osvojili jedno od prva tri mjesta na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima.

Nagrađuju se i učenici koji su postigli iznimne rezultate u odgojnim sadržajima pomažući drugim učenicima u svladavanju nastavnih sadržaja.

Članak 93.

Nagrade mogu biti:

  • knjige, umjetnine, albumi, fotografije, i sl.;
  • športski rekviziti, alati i pribor za učenje i rad, pribor za umjetničko stvaranje i reproduciranje;
  • novčane nagrade.

Članak 94.

O pohvalama i nagradama izrečenim, odnosno dodijeljenim Škola vodi posebnu evidenciju.

Izrečene pohvale i dodijeljene nagrade ubilježit će se u trajne dokumente o učenicima (matične knjige ili drugu matičnu dokumentaciju).

Članak 95.

Sredstva za nagrade osiguravaju se financijskim planom Škole (poseban fond za nagrade učenicima) za tekuću školsku godinu.

b) Pedagoške mjere zbog povrede dužnosti i neispunjavanja obveza

Članak 96.

Učenicima koji ne ispunjavaju svoje dužnosti i obveze, te se ne pridržavaju zakona, Statuta i drugih normativnih akata Škole mogu se izreći pedagoške mjere zbog povrede dužnosti.

Cilj je ovih mjera učeniku ukazati na njegove propuste i nedolično ponašanje. Izricanje ovih pedagoških mjera ne smije biti posljedica osvete, niti smije imati za učinak zastrašivanje ili ponižavanje učenika, odnosno povredu njegove osobnosti.

Članak 97.

Ove pedagoške mjere ne mogu se izreći razrednom odjelu, obrazovnoj skupini ili nekolicini učenika, već poimence svakom učeniku.

Članak 98.

Pedagoške mjere izriču se zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obveza, nasilničkog ponašanja i drugih neprimjerenih ponašanja.

Pedagoške mjere za koje se utvrđuju kriteriji u srednjoj školi su:

  • opomena
  • ukor
  • opomena pred isključenje
  • isključenje iz srednje škole.

Kriteriji na temelju kojih se izriče pedagoška mjera su takvi da potaknu učenika na odustajanje od neprihvatljivih oblika ponašanja i usvajanje prihvatljivih oblika ponašanja, u skladu sa odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera i  Kućnog reda Škole.

Članak 99.

Svrha izricanja pedagoške mjere je da se njezinim izricanjem:

  • utječe na promjenu ponašanja učenika;
  • da bude poticaj na odgovorno i primjerno ponašanje drugim učenicima;
  • potaknuti učenike na preuzimanje odgovornosti;
  • usvajanje pozitivnog odnosa prema školskim obvezama i okruženju.

Članak 100.

Pedagošku mjeru OPOMENE izriče razrednik nakon drugog evidentiranog lakšeg neprihvatljivog ponašanja ili više od 5 neopravdanih nastavnih sati:

Lakše neprihvatljivo ponašanje:

  • ometanje odgojno-obrazovnoga rada (npr. izazivanje nereda, stvaranje buke, pričanje nakon usmene opomene učitelja/nastavnika ili dovikivanje tijekom odgojno-obrazovnoga rada);
  • onečišćenje školskoga prostora i okoliša (npr. bacanje smeća izvan koševa za otpatke);
  • oštećivanje imovine u prostorima Škole nanošenjem manje štete (npr. šaranje, urezivanje u namještaj);
  • nedopušteno korištenje informacijsko-komunikacijskih uređaja tijekom odgojno-obrazovnoga rada;
  • pušenje u Školi i krugu Škole;
  • poticanje drugih učenika na neprihvatljiva ponašanja;
  • nedolično ponašanje u krugu Škole i kršenje odredaba Kućnog reda Škole;
  • korištenje nedopuštenih izvora podataka u svrhu prepisivanja.

Članak 101.

Pedagošku mjeru UKORA izriče Razredno vijeće zbog težeg neprihvatljivog ponašanja ili više od 11 neopravdanih nastavnih sati.

Teže neprihvatljivo ponašanje:

  • ometanje odgojno-obrazovnoga rada na način da je onemogućeno njegovo daljnje izvođenje;
  • povreda dostojanstva druge osobe omalovažavanjem, vrijeđanjem ili širenjem neistina i glasina;
  • unošenje ili konzumiranje psihoaktivnih sredstava u prostor Škole;
  • drsko ponašanje prema nastavniku, djelatniku Škole ili stranci nazočnoj u Školi;
  • namjerno uništavanje imovine nanošenjem veće štete u prostoru Škole;
  • udaranje, sudjelovanje u tučnjavi i druga ponašanja koja mogu ugroziti sigurnost samog učenika ili druge osobe, ali bez težih posljedica;
  • korištenje ili zlouporaba podataka drugog učenika iz pedagoške dokumentacije;
  • klađenje ili kockanje u prostorima Škole;
  • prisvajanje tuđe stvari.

Članak 102.

Pedagošku mjeru OPOMENE PRED ISKLJUČENJE izriče Nastavničko vijeće zbog teškog neprihvatljivog ponašanja ili više od 17 neopravdanih nastavnih sati.

Teško neprihvatljivo ponašanje:

  • izazivanje i poticanje nasilnog ponašanja (npr. prenošenje netočnih informacija koje su povod za nasilno ponašanje, skandiranje prije ili tijekom nasilnog ponašanja, snimanje događaja koji uključuje nasilno ponašanje i sl.);
  • nasilno ponašanje koje nije rezultiralo težim posljedicama;
  • krivotvorenje ispričnica ili ispitnih materijala;
  • neovlašteno korištenje tuđih podataka za pristup elektroničkim bazama podataka Škole bez njihove izmjene;
  • krađa tuđe stvari;
  • pokušaj upisivanja ili prepravljanja ocjena u imeniku, svjedodžbi;
  • uništavanje službene dokumentacije Škole;
  • prisila drugog učenika na neprihvatljivo ponašanje ili iznuda drugog učenika (npr. iznuđivanje novca);
  • unošenje oružja i opasnih predmeta u prostor Škole ili drugdje gdje se održava odgojno-obrazovni rad.

Članak 103.

Pedagošku mjeru ISKLJUČENJA IZ SREDNJE ŠKOLE izriče ravnatelj zbog osobito teškog neprihvatljivog ponašanja ili više od 23 neopravdana nastavna sata.

Osobito teško neprihvatljivo ponašanje:

  • krivotvorenje pisane ili elektroničke službene dokumentacije Škole;
  • objavljivanje materijala elektroničkim ili drugim putem, a koji za posljedicu imaju povredu ugleda, časti i dostojanstva druge osobe;
  • teška krađa odnosno krađa počinjena na opasan ili drzak način, obijanjem, provaljivanjem ili svladavanjem prepreka da se dođe do stvari;
  • ugrožavanje sigurnosti učenika ili djelatnika Škole korištenjem oružja ili opasnih predmeta u prostoru škole ili na drugome mjestu gdje se održava odgojno-obrazovni rad;
  • nasilno ponašanje koje je rezultiralo teškim emocionalnim ili fizičkim posljedicama za drugu osobu;
  • kršenje odredaba Kućnog reda Škole i drugih razloga koji su takve prirode da zahtijevaju isključenje iz Škole.

Članak 104.

Prije donošenja ovih pedagoških mjera, a osobito isključenja iz Škole, učenik se mora saslušati, te u potpunosti utvrditi činjenično stanje i nastojati u suradnji s roditeljima (starateljima), razrednim odjelom i drugima, otkloniti uzroke i spriječiti neželjene posljedice pogrešnog ponašanja učenika.

Postupak se može okončati i bez učenikova očitovanja ako on to uskrati ili se dvaput ne odazove pozivu.

Pedagoška mjera isključenja iz Škole ne može se donijeti ako prethodno nije izrečena neka od blažih pedagoških mjera i ako Škola nije izvijestila roditelja ili skrbnika najmanje osam (8) dana prije donošenja mjere.

Povjerenstvo za praćenje i izricanje pedagoške mjere isključenja iz Škole ima tri (3) člana koje iz reda nastavnika imenuje ravnatelj.

U povjerenstvo se redovito imenuje razrednik.

Članak 105.

Postupak za isključenje iz Škole je žuran.

Povjerenstvo postupak provodi javno, osim u slučaju kad se iz određenih opravdanih razloga ili zbog čuvanja profesionalne tajne isključi javnost.

Obavijest o pokretanju postupka za isključenje učenika iz Škole mora biti uručena učeniku i roditelju, odnosno skrbniku najmanje tri (3) dana prije dana određenog za početak rada povjerenstva.

Članak 106.

Povjerenstvo omogućuje učeniku savjetovanje s odgojno-obrazovnim djelatnikom Škole i izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima koje su važne za donošenje odluke o opravdanosti izricanja pedagoške mjere isključenja iz Škole.

Povjerenstvo je dužno izvijestiti roditelja ili skrbnika o neprihvatljivom ponašanju učenika, prikupljenim informacijama i okolnostima koje su važne za donošenje odluke.

Povjerenstvo utvrđuje u cijelosti činjenično stanje i u suradnji sa roditeljima, školskim liječnikom i drugim stručnjacima dužno je nastojati otkloniti uzroke i spriječiti neželjene posljedice učenikova neprihvatljivog ponašanja.

Članak 107.

Povjerenstvo utvrđuje prijedlog usuglašavanjem. Ukoliko se povjerenstvo ne može usuglasiti, prijedlog se utvrđuje većinom glasova. Član povjerenstva koji nije suglasan s prijedlogom ima pravo očitovati se izdvojenim mišljenjem koji se unosi u zapisnik.
Povjerenstvo prijedlog pedagoške mjere s kompletnom dokumentacijom dostavlja ravnatelju.

Odluka o isključenju iz Škole dostavlja se učeniku, odnosno roditelju ili skrbniku u pisanom obliku u roku od tri (3) dana od dana donošenja odluke.

Ova pedagoška mjera se može izreći i bez izjašnjavanja učenika i roditelja ako se učenik i roditelj bez opravdanog razloga ne odazovu pozivu razrednika.

Članak 108.

Prilikom izricanja svih pedagoških mjera Škola mora voditi računa o individualnim osobinama učenika, posebno o karakternim i emocionalnim kao i o okolnostima u kojima učenik živi i radi.

Izricanje pedagoških mjera smanjuje ocjenu vladanja (uzorno, dobro i loše) učenika, osim u slučajevima kad je mjera ukinuta.

Članak 109.

U obrazloženju pedagoške mjere navest će se mjesto, vrijeme i način na koji je došlo do neprihvatljivog ponašanja te posljedice koje su nastupile ili su mogle nastupiti. Obrazloženje mora sadržavati i podatke o prethodno poduzetim preventivnim mjerama te prijedloge za pružanje pomoći i potpore učeniku s ciljem otklanjanja uzroka neprihvatljivog ponašanja.

Učeniku kojemu je već izrečena pedagoška mjera opomene ili ukora ponavlja se prethodno izrečena pedagoška mjera u slučaju neprihvatljivog ponašanja manje ili iste težine za koje mu još nije izrečena pedagoška mjera. Ista pedagoška mjera može se izreći najviše dva puta tijekom školske godine. U slučaju da se učenik ponovno neprihvatljivo ponaša, izriče se pedagoška mjera sljedeće težine.

Učeniku se izriče sljedeća teža mjera u slučaju ponavljanja neprihvatljivog ponašanja za koju mu je već izrečena pedagoška mjera.

Članak 110.

Pedagoške mjere: opomena, ukor, opomena pred isključenje unose se u razrednu knjigu, a razrednik je obvezan o izrečenoj mjeri izvijestiti učenika i njegovog roditelja ili skrbnika pismenim putem u roku od tri dana od izricanja mjere.
Protiv izrečene pedagoške mjere učenik, odnosno učenikov roditelj ili staratelj ima pravo žalbe u roku od osam (8) dana od priopćenja, odnosno saznanja za izrečenu mjeru. Za pedagošku mjeru isključenja iz Škole rok je 15 dana.

O žalbama odlučuje:

  • Razredno vijeće za opomenu
  • Nastavničko vijeće za ukor
  • Ravnatelj za opomenu pred isključenje.

Članak 111.

Tijela koja rješavaju žalbe dužna su provesti postupak i donijeti odluku u roku od trideset (30) dana od dana primitka žalbe.
Tijelo koje raspravlja o žalbi može izrečenu mjeru potvrditi, poništiti, ukinuti ili zamijeniti blažom mjerom. Odluka tijela koje odlučuje o žalbi je konačna.

Članak 112.

U odluci o isključenju učenika iz Škole mora biti naputak da učenik ima pravo polagati razredni ispit u ovoj ili drugoj Školi koja izvodi isti program.

10. OSTALA PRAVA I DUŽNOSTI UČENIKA

Članak 113.

Ostala prava i dužnosti učenici ostvaruju sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona, Statutu i drugim općim aktima Škole.


VIII. PRAVA I DUŽNOSTI NASTAVNIKA, STRUČNIH SURADNIKA I OSTALIH DJELATNIKA

Članak 114.

Odgojno-obrazovni rad u Školi obavljaju nastavnici i stručni suradnici.

Članak 115.

Nastavnik Škole mora biti osoba koja pored općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ima odgovarajuću visoku stručnu spremu i pedagoško-psihološko obrazovanje utvrđeno zakonom, podzakonskim aktima i Statutom. Nastavnik mora nastavu izvoditi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Nastavnik Škole mora ispunjavati i uvjete koje odredi Ordinarij Splitsko-makarske nadbiskupije koji štite temeljna vjerska, nacionalna i moralna načela.

Svako postupanje nastavnika protivno ovim odredbama, ravnatelj može sankcionirati otkazivanjem Ugovora o radu.

Članak 116.

Nastavnici imaju pravo i dužnost neprekidno se pedagoški i stručno usavršavati, pratiti znanstvena postignuća i unapređivati pedagošku praksu.
Ravnatelj donosi godišnji plan i program usavršavanja na prijedlog nastavnika i stručnih suradnika.
Plan i program usavršavanja nastavnika sastavni je dio školskog godišnjeg plana i programa.

Članak 117.

Radne obveze nastavnika u sklopu radnog tjedna obuhvaćaju, osim neposrednog rada s učenicima, pedagoškog i stručnog usavršavanja i:

  • pripremu nastave, planiranje i priprema nastavnih zadaća, ocjenjivanje pismenih i ostalih uradaka učenika
  • vođenje različitih odgojno-obrazovnih oblika rada (razredništvo, kabinet, slobodne aktivnosti i humanitarni programi)
  • sudjelovanje u radu stručnih tijela (razrednog, nastavničkog, pedagoškog vijeća, stručnog aktiva, ispitnog povjerenstva)
  • pripreme i provedbe izleta-ekskurzija
  • nazočnost javnim priredbama i svečanostima
  • nazočnost u izvannastavnim aktivnostima iz Školskog kurikuluma
  • posjete kulturnim i drugim ustanovama i institucijama
  • suradnju s roditeljima, odgojiteljima Sjemeništa, skrbnicima, učeničkim domovima i drugim pravnim osobama.

Ostale obveze nastavnika u neposrednom nastavnom kao i u drugim oblicima rada uspostavljaju se sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona, godišnjem planu i programu Škole, te općim aktima Škole.

Članak 118.

Tjedno radno vrijeme nastavnika je 40 sati. Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada utvrđuje se Pravilnikom o normi.

Normu neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim predmetima kao i način utvrđivanja broja izvršitelja na odgojno-obrazovnim i drugim poslovima u srednjoj školi propisuje ministar znanosti, obrazovanja i športa.

Članak 119.

Odluku o zasnivanju i prekidu radnog odnosa u Školi donosi Ravnatelj uz prethodnu suglasnost Ordinarija i Školskog odbora.

Ordinarij može glede zasnivanja radnog odnosa postaviti i posebne uvjete koji će se uglavnom odnositi na ćudoredne osobine djelatnika.

Članak 120.

Nastavnici bez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici.

Pripravnički staž traje godinu dana u kojem se razdoblju pripravnik osposobljava za samostalni rad.

Pripravnik je dužan položiti stručni ispit u roku od godine dana od isteka pripravničkog staža.

Ukoliko pripravnik ne položi stručni ispit u zadanom roku prestaje mu radni odnos sukladno zakonu.

Program pripravničkog staža utvrđuje ravnatelj.

Program, način i uvjeti polaganja utvrđuju se i provode sukladno pravilniku kojeg donosi ministar.

Članak 121.

Nastavnici zasnivaju radni odnos Ugovorom o radu.

Potrebu za nastavnikom Škola obvezno oglašava putem Zavoda za zapošljavanje. Oglas se objavljuje na mrežnoj stranici Škole.

S nastavnikom koji ima zasnovan radni odnos u jednoj srednjoj školi s nepunom tjednom normom može se zasnovati radni odnos u drugoj školi do propisane tjedne norme rada bez javnog oglašavanja.

Ukoliko se na javni natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete utvrđene Zakonom, radni odnos se može zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja glede stupnja stručne spreme ne ispunjava uvjete utvrđene Zakonom o srednjem školstvu, a najdulje do kraja školske godine u kojoj je zasnovan radni odnos.

Članak 122.

Nastavniku koji tijekom školske godine ispuni uvjete za starosnu mirovinu prestaje radni odnos na kraju školske godine u kojoj je ispunio uvjete za prestanak radnog odnosa prema propisima Zakona o radu.

Članak 123.

Ravnatelj utvrđuje da li svaki nastavnik ispunjava tjedna zaduženja i obveze određene Statutom, općim aktima i godišnjim planom i programom Škole.

Ravnatelj je dužan pribaviti mišljenje Nastavničkog vijeća i drugih stručnih službi, te izvješća i nalaze mjerodavnih prosvjetnih tijela, ukoliko nastavnik ne ispunjava obveze iz stavka 1. ovog članka.

Članak 124.

Nastavnici su dužni svake tri (3) godine obaviti liječnički pregled.

Raspored upućivanja nastavnika na liječnički pregled utvrđuje ravnatelj Škole.

Članak 125.

Ako ravnatelj ocjeni da je nastavniku narušeno psihofizičko zdravlje u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost, donijet će odluku o upućivanju na liječnički pregled i prije isteka roka od tri godine uz suglasnost Ordinarija i Školskog odbora.
Ukoliko nastavnik odbije izvršiti odluku o upućivanju na liječnički pregled, prestaje mu radni odnos.

Ako se liječničkim nalazom utvrdi da je zdravlje nastavnika bitno narušeno i da mu je bitno umanjena sposobnost obavljanja odgojno-obrazovnog rada, ravnatelj ga je dužan rasporediti na druge odgovarajuće poslove prema njegovoj radnoj sposobnosti.
Ako nastavnik odbija preuzeti novi raspored, prestaje mu radni odnos (osobno uvjetovan otkaz).

Članak 126.

Škola ima tajnika.

Za tajnika može biti izabrana osoba koja ima visoku stručnu spremu pravnog smjera.

Tjedno radno vrijeme tajnika je 40 sati.

Tajnik obavlja upravno-pravne i stručne poslove, te poslove u svezi s radnim odnosima. Radni odnosi u Školi uređuju se sukladno propisima koji uređuju područje srednjeg školstva, općim propisima o radnim odnosima i kolektivnom ugovoru.

Članak 127.

Prava i obveze stručnih suradnika i ostalih djelatnika Škole utvrđuju se općim aktima sukladno propisima o radnim odnosima i kolektivnom ugovoru.

Poslove ostalih djelatnika u Školi mogu obavljati osobe koje, pored općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, ispunjavaju i posebne uvjete utvrđene ovim Statutom i drugim općim aktima Škole.


IX. UPRAVLJANJE ŠKOLOM

A) RAVNATELJ

Članak 128.

Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj Škole.

Ravnatelja imenuje i razrješuje Osnivač sukladno Odluci o osnivanju Škole i Ugovoru između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije.

Ravnatelj:

  • predstavlja i zastupa Školu,
  • organizira i vodi poslovanje i rad Škole,
  • poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Škole,
  • zastupa Školu u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima,
  • odgovoran je za zakonitost rada Škole i stručni rad Škole,
  • imenuje razrednike razrednih odjela
  • predlaže opće akte Škole Školskom odboru,
  • predlaže Školskom odboru i Osnivaču financijski plan,
  • sudjeluje u radu Školskog odbora, bez prava odlučivanja,
  • provodi odluke i zaključke Osnivača, Školskog odbora i stručnih tijela,
  • imenuje članove školskog  ispitnog povjerenstva za organizaciju i provođenje državne mature u Školi,
  • saziva konstituirajuću sjednicu Školskog odbora i Vijeća roditelja,
  • odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa uz prethodnu suglasnost Osnivača i Školskog odbora, a samostalno u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do petnaest (15) dana,
  • u suradnji s Nastavničkim vijećem predlaže Školskom odboru donošenje Školskog kurikuluma,
  • brine i odgovara za sigurnost učenika i djelatnika Škole
  • brine se o pravima učenika i djelatnika škole,
  • surađuje s nadležnim tijelima i ustanovama te roditeljima i učenicima,
  • potpisuje svjedodžbe i druge javne isprave i akte
  • nadzire pravodobno i točno unošenje podataka u e-maticu,
  • upućuje djelatnike na redovite liječničke preglede,
  • posjećuje nastavu i druge oblike odgojno obrazovnog rada, analizira rad učitelja i stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje,
  • obavlja druge poslove utvrđene zakonskim, pod zakonskim propisima te statutom i drugim općim aktima Škole te poslove za koje izrijekom zakonom, provedbenim propisima ili općim aktima nisu ovlaštena druga tijela Škole,
  • brine o katoličkom identitetu Škole,
  • brine o vjerskoj formaciji djelatnika,
  • brine o duhovnom životu učenika i djelatnika Škole.

Članak 129.

Ravnatelj, sukladno svojim ovlaštenjima, može drugoj osobi dati specijalnu punomoć za zastupanje u pojedinom slučaju.
O sadržaju i trajanju punomoći odlučuje ravnatelj.

Članak 130.

Za ravnatelja Škole može biti imenovana osoba koja:

  • ima visoku stručnu spremu
  • ispunjava uvjete koje propisuje Ordinarij.

Ravnatelja imenuje i razrješuje Ordinarij Nadbiskupije.

B) ŠKOLSKI ODBOR

Članak 131.

Školski odbor upravljačko je tijelo koje uz Ordinarija upravlja Školom.

Školski odbor ima sedam članova, od kojih su tri člana iz redova Nastavničkog vijeća i jedan predstavnik roditelja učenika, a preostala tri člana Ordinarij bira samostalno.

Mandat članova Školskog odbora traje 4 godine, ukoliko Ordinarij ne odluči drugačije.

Mandat članova teče od dana konstituiranja Školskog odbora.

Članak 132.

Uz poslove za koje je kao tijelo upravljanja Škole ovlašteno zakonom i provedbenim propisima, Školski odbor (odlučuje većinom glasova Školskog odbora):

  • donosi Statut, njegove izmjene i dopune, uz prethodnu suglasnost Osnivača, na prijedlog ravnatelja Škole,
  • donosi opće akte Škole na prijedlog ravnatelja Škole,
  • donosi Školski kurikulum na prijedlog Nastavničkog vijeća i ravnatelja Škole,
  • donosi godišnji plan i program rada na prijedlog ravnatelja škole i nadzire njegovo izvršavanje,
  • donosi financijski plan na prijedlog ravnatelja,
  • daje prethodnu suglasnost ravnatelju Škole u vezi zasnivanja i prestanka radnog odnosa sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Ugovora o katoličkim osnovnim i srednjim školama i Zakonika kanonskog prava,
  • na prijedlog ravnatelja donosi odluku o upućivanju na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti djelatnika za kojega postoji osnovana sumnja da mu je psihofizičko zdravlje narušeno u mjeri koja umanjuje njegovu radnu sposobnost       

uz suglasnost Osnivača odlučuje:

  • zahtjevima djelatnika za zaštitu prava iz radnog odnosa
  • promjeni djelatnosti Škole
  • promjeni naziva i sjedišta Škole
  • statusnim promjenama škole
  • daje Osnivaču i ravnatelju prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima važnim za rad i sigurnost u školi
  • razmatra rezultate odgojno-obrazovnog rada
  • obavlja druge poslove određene ovim Statutom i drugim općim aktima Škole.

Predsjednika Školskog odbora imenuje i razrješuje Ordinarij.

Članak 133.

Konstituirajuću sjednicu Školskog odbora saziva ravnatelj u roku od 15 dana od zaprimanja odluke Ordinarija o imenovanju Školskog odbora.

Sjednice Školskog odbora saziva i njima rukovodi predsjednik.

Pisani poziv s prijedlogom dnevnog reda i materijalima za raspravu, dostavlja se najmanje 3 dana prije održavanja sjednice članovima Školskog odbora poštom ili e-poštom ili telefonskim putem.

Članak 134.

Školski odbor može održati sjednicu ako je prisutna većina od ukupnog broja članova Školskog odbora.

U radu Školskog odbora može sudjelovati i ravnatelj Škole.

Nakon utvrđivanja kvoruma potrebnog za rad, sjednica započinje verifikacijom zapisnika s prošle sjednice i usvajanjem dnevnog reda.

U hitnim situacijama koje ne trpe odgodu sjednica Školskog odbora može se održati elektronskim ili telefonskim putem.

Ako je sjednica održana telefonskim putem, pisana očitovanja članova su u privitku zapisnika te sjednice.

Članak 135.

Glasovanje na sjednici je javno, osim ako Školski odbor ne odluči drugačije.

O radu Školskog odbora vodi se zapisnik.

Zapisnik vodi tajnik Škole.

Članak 136.

Školski odbor može osnovati povjerenstva za razmatranja određenih pitanja važnih za rad Škole.

Povjerenstvo može biti u svako doba opozvano od strane Školskog odbora.

Članak 137.

Članu Školskog odbora mandat prestaje razrješenjem i prije isteka vremena na koji je imenovan:

  • ukoliko sam zatraži razrješenje
  • ukoliko ne ispunjava dužnosti člana odbora
  • ukoliko svojim ponašanjem povrijedi ugled dužnosti koju vrši
  • ukoliko članu izabranom iz Nastavničkog vijeća prestane radni odnos u školi
  • ukoliko članu koji je izabran iz redova roditelja učenika dijete odlazi iz Škole

Odluku o razrješenju donosi Ordinarij.

U slučaju kada članu Školskog odbora mandat prestane prije isteka mandata na koji je imenovan, novoimenovanom članu Školskog odbora mandat traje do isteka mandata člana koji je razriješen dužnosti.


X. STRUČNA TIJELA ŠKOLE

Članak 138.

Stručna tijela Škole su Nastavničko i Razredno vijeće.

Članak 139.

Nastavničko vijeće čine svi nastavnici, stručni suradnici i ravnatelj Škole.

Nastavničko vijeće:

  • sudjeluje u utvrđivanju godišnjeg plana i programa Škole,
  • skrbi o uspješnom ostvarivanju odgojno-obrazovnog rada,
  • skrbi o primjeni suvremenih oblika i metoda nastavnog rada,
  • odlučuje o pohvalama i nagradama učenicima,
  • predlaže školski kurikulum,
  • izriče pedagoške mjere za koje je ovlašteno,
  • određuje razlikovne ili dopunske ispite,
  • raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima utvrđenim zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Statuta.

Sjednice Nastavničkog vijeća saziva i njima rukovodi ravnatelj.

Nastavničko vijeće donosi odluke većinom glasova nazočnih članova.

Članak 140.

Razredno vijeće čine nastavnici koji izvode nastavu u razrednom odjelu.

Razredno vijeće:

  • skrbi o obrazovanju učenika u razrednom odjelu,
  • skrbi o izvršavanju nastavnog plana i programa,
  • utvrđuje opći uspjeh učenika,
  • predlaže i odlučuje o pedagoškim mjerama za koje je ovlašteno,
  • surađuje s roditeljima, odnosno starateljima učenika,
  • odgovara za rad i uspjeh razrednog odjela,
  • utvrđuje ocjenu iz vladanja,
  • obavlja druge poslove utvrđene ovim Statutom.

Razredno vijeće radi na sjednicama, a saziva ga razrednik razrednog odjela ili ravnatelj koji ujedno i rukovodi sjednicom.
Razredno vijeće donosi odluke većinom glasova nazočnih članova.

Članak 141.

Svaki razredni odjel ima razrednika.

Razrednik je stručni voditelj razreda i Razrednog vijeća.

Razrednika određuje ravnatelj na početku školske godine.

Razrednik:

  • skrbi o realizaciji nastavnog plana i programa,
  • prati rad učenika odjela i skrbi o njima,
  • prati život i rad učenika izvan Škole,
  • skrbi o redovitom pohađanju nastave i izvršavanju drugih obveza učenika,
  • supotpisuje razredne svjedodžbe i drugu razrednu dokumentaciju,
  • podnosi izvješće o radu razrednog odjela,
  • podnosi izvješće o radu Razrednog vijeća,
  • izvješćuje roditelje, staratelje i odgojitelje o postignutim rezultatima,
  • predlaže pedagoške mjere, pohvale i nagrade za učenika,
  • skrbi o redovitom ocjenjivanju učenika,
  • organizira potrebnu pomoć učenicima,
  • obavlja druge poslove za razredni odjel.

XI. RODITELJI, ODGOJITELJI SJEMENIŠTA I SKRBNICI

Članak 142.

Zbog što uspješnijeg ostvarivanja ciljeva odgojno-obrazovne djelatnosti, Škola surađuje s roditeljima, odgojiteljima i skrbnicima učenika.

Suradnja Škole s roditeljima, odgojiteljima Sjemeništa i skrbnicima učenika ostvaruje se putem individualnih razgovora, Vijeća roditelja i dr.

Članak 143.

Roditelji, odgojitelji Sjemeništa i skrbnici dužni su pratiti rad i napredovanje učenika, odazivati se pozivima Škole i sa Školom surađivati.

Roditelji, odgojitelji Sjemeništa i skrbnici odgovorni su za učenikovo redovno pohađanje nastave.

Članak 144.

Škola ima Vijeće roditelja koje, nakon izbora potvrđuje ravnatelj.

Vijeće roditelja ima 9 članova.

Vijeće roditelja sastavljeno je od predstavnika roditelja i skrbnika učenika razrednih odjela Škole, te od jednog predstavnika odgojitelja Sjemeništa.

Roditelji učenika svakog razrednog odjela biraju na početku školske godine jednog predstavnika u Vijeće roditelja na roditeljskom sastanku.

Izbor predstavnika roditelja iz prethodnog stavka ovog članka obavlja se javnim glasovanjem na sastanku razrednog odjela.
Za člana Vijeća roditelja izabran je predstavnik roditelja koji je dobio najveći broj glasova nazočnih roditelja.

Postupkom izbora rukovodi razrednik razrednog odjela.

Članak 145.

Vijeće roditelja smatra se konstituiranim izborom predsjednika Vijeća.

Do izbora predsjednika Vijeća, radom Vijeća rukovodi ravnatelj Škole.

Predsjednik Vijeća bira se tajnim glasovanjem između svih članova Vijeća.

Tajno glasovanje obavlja se upisivanjem imena na glasačkom listiću.

Ako su dva ili više kandidata dobili isti najveći broj glasova, glasovanje se ponavlja za te kandidate do izbora jednog od njih.

Glasovanje za izbor predsjednika Vijeća provodi djelatnik Škole kojeg odredi ravnatelj.

Zamjenik predsjednika Vijeća bira se na isti način i po postupku koji je određen za predsjednika.

Članak 146.

Mandat članova Vijeća roditelja traje jednu školsku godinu.

Roditelju prestaje članstvo u Vijeću roditelja:

  • ako sam zatraži razrješenje,
  • ako njegovom djetetu prestane status redovnog učenika Škole,
  • ako tako odluče roditelji razrednog odjela čiji je izabrani predstavnik,
  • ako tako odluči ravnatelj.

U slučaju prijevremenog prestanka mandata člana Vijeća roditelja, imenuje se novi član na način utvrđen člankom 152. ovog Statuta.

Članak 147.

Vijeće roditelja radi na sjednicama i
-    razmatra pritužbe roditelja u svezi odgojno-obrazovnog rada,
-    predlaže mjere za unapređenje odgojno-obrazovnog rada,
-    daje mišljenje i prijedloge o ponašanju učenika u školi i izvan nje,
-    daje mišljenje i prijedloge o socijalnom i ekonomskom položaju učenika i pružanju odgovarajuće pomoći,
-    raspravlja o drugim pitanjima značajnim za rad Škole.
Odluke se donose većinom glasova prisutnih članova Vijeća.

Članak 148.

O radu Vijeća roditelja vodi se zapisnik.

Zapisnik vodi član Vijeća kojeg odredi predsjednik Vijeća.


XII. OPĆI AKTI ŠKOLE

Članak 149.

Opći akti Škole su:

  • Statut,
  • Pravilnici.

Pravilnici su:

  1. Pravilnik o radu
  2. Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu načinu rada Škole
  3. Pravilnik o računovodstvu i financijskom poslovanju
  4. Pravilnik o zaštiti od požara
  5. Pravilnik o zaštiti na radu
  6. Etički kodeks neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti
  7. Pravilnik o kućnom redu
  8. Pravilnik o radu školske knjižnice
  9. Pravilnik o stjecanju i korištenju sredstava učeničkog fonda

Članak 150.

Ravnatelj škole dužan je dostaviti na odobrenje ovaj Statut Ordinariju Nadbiskupije.

Članak 151.

Opći akti objavljuju se na oglasnoj ploči Škole.
Opći akti stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči, ako pojedinim aktom nije određen kraći rok njegova stupanja na snagu.
Opći akti primjenjuju se od dana stupanja na snagu, osim ako je aktom dan početka primjene određen drugačije.


XIII. JAVNOST RADA

Članak 152.

Rad škole i njezinih tijela je javan. Javnost rada ostvaruje se osobito:

  • redovitim izvještavanjem učenika, djelatnika, roditelja, skrbnika i odgajatelja Sjemeništa;
  • podnošenjem izvješća ovlaštenim upravnim tijelima i Ordinariju o rezultatima rada;
  • objavljivanjem općih akata;
  • objavljivanjem Statuta.

Za javnost rada odgovoran je ravnatelj.

Škola omogućava pristup informacijama koje posjeduje u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama i pravilima Ordinarija


XIV. POSLOVNA I PROFESIONALNA TAJNA

Članak 153.

Poslovnom tajnom smatraju se:

  • dokumenti koje ravnatelj proglasi poslovnom tajnom;
  • podaci koje nadležno tijelo kao povjerljive priopći Školi;
  • podaci o poslovnim rezultatima Škole;
  • podaci o učenicima socijalno-moralne naravi.

Članak 154.

Podatke i isprave koje se smatraju poslovnom tajnom, dužni su čuvati svi djelatnici Škole bez obzira na način na koji su saznali za te podatke.

Obveza čuvanja poslovne tajne obvezuje djelatnike i nakon prestanka rada u Školi.

Članak 155.

Profesionalnom se tajnom smatra sve što nastavnici, stručni suradnici i drugi djelatnici Škole saznaju o učenicima i njihovim roditeljima, a čije bi iznošenje u javnost moglo nanijeti štetu učenicima i roditeljima.

Članak 156.

O čuvanju poslovne i profesionalne tajne neposredno skrbi ravnatelj.

Obveza čuvanja poslovne tajne ne odnosi se na davanje podataka pravosudnim i upravnim tijelima.

Povreda čuvanja poslovne i profesionalne tajne predstavlja težu povredu radne obveze.


XV. NADZOR

Članak 157.

Nadzor nad radom Škole provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ordinarij Nadbiskupije i tijelo državne uprave u Županiji nadležno za poslove školstva.

Članak 158.

Inspekcijski nadzor nad Školom provodi prosvjetna inspekcija sukladno zakonu RH.

Članak 159.

Stručno-pedagoški nadzor nad radom nastavnika, stručnih suradnika i drugih osoba koje obavljaju odgojno-obrazovni rad provode u granicama djelokruga Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa stručno-pedagoški nadzornici.

Članak 160.

Nadzor nad financijskim radom i poslovanjem Škole obavlja ovlašteno tijelo državne uprave ili odgovarajuća ustanova s javnim ovlaštenjem, te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa kada se radi o sredstvima koja se osiguravaju iz državnog proračuna.

Za nadzor ostalih financijskih sredstava i poslovanja nadležan je Ordinarij.


XVI. ZAŠTITA OKOLIŠA

Članak 161.

Djelatnici Škole imaju pravo i dužnost osigurati uvjete za čuvanje i razvoj prirodnih i radom stvorenih vrijednosti čovjekova okoliša, te sprječavati i otklanjati štetne posljedice koje zagađivanjem zraka, tla ili vode, bukom ili na drugi način ugrožavaju te vrijednosti i dovode u opasnost život ili zdravlje ljudi.

Zaštita čovjekova okoliša razumijeva zajedničko djelovanje djelatnika Škole, učenika i građana na čijem području Škola djeluje.

Članak 162.

Škola izvođenjem odgojno-obrazovnog programa osobitu pozornost posvećuje odgoju učenika glede čuvanja i zaštite čovjekova okoliša.

Program rada Škole u provođenju zaštite čovjekova okoliša sastavni je dio godišnjeg plana i programa rada Škole.


XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 163.

Ovaj Statut stupa na snagu kada ga odobri Ordinarij Nadbiskupije.

Izmjene i dopune Statuta obavljaju se po istom postupku.

Opće akte usklađene s ovim Statutom Škola će donijeti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Statuta.
Do donošenja općih akata iz stavka 3. ovog članka, primjenjuju se odredbe postojećih općih akata koji nisu u suprotnosti s ovim Statutom.

Članak 164.

Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Škole od 25. listopada 2010. godine.

Članak 165.

Ovaj Statut se odobrava ad experimentum na tri godine.


Ravnatelj:
don Josip Dukić

Predsjednik Školskog odbora:
Dr. don Nediljko Ante Ančić

Nadbiskup:
mons. Marin Barišić

Ovaj Statut objavljen je na oglasnoj ploči Škole dana 5. srpnja 2016. godine, a stupa na snagu odmah.

Klasa: 602-03/16-01
Ur. br. 2181-162-16-01-35

U Splitu 4. srpnja 2016.

Ispis E-mail