panel
162
učenika
panel
13
sjemeništaraca
panel
29
djelatnika

Statut

Indeks Članka

Na temelju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture („Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj 2/97), Ugovora o katoličkim osnovnim i srednjim školama, odredbama kanonskog prava, članka 54. stavka 1. Zakona o ustanovama („Narodne novine“, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08, 127/19), članka 98. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19) Školski odbor Nadbiskupijske klasične gimnazije „Don Frane Bulić“ Split – s pravom javnosti, na sjednici održanoj 25. veljače 2020., uz prethodnu suglasnost Splitsko-makarske nadbiskupije koju zastupa mons. Marin Barišić, nadbiskup (broj: 111/2020. od 25. veljače 2020.), donio je

S T A T U T
Nadbiskupijske klasične gimnazije „Don Frane Bulić“ Split
– s pravom javnosti

 


I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovim se Statutom utvrđuje status, naziv i sjedište Nadbiskupijske klasične gimnazije „Don Frane Bulić“ Split (u daljnjem tekstu: Škola), zastupanje i predstavljanje, imovina i financijsko poslovanje, djelatnost, unutarnje ustrojstvo i način rada, prava i dužnosti učenika, nastavnika, stručnih suradnika i ostalih radnika, upravljanje Školom, djelokrug i način rada stručnih tijela, suradnja s roditeljima, skrbnicima i odgojiteljima u Nadbiskupskom sjemeništu, opći akti, javnost rada Škole, poslovna i profesionalna tajna, zaštita osobnih podataka, pravo na pristup informacijama, nadzor, zaštita okoliša te druga pitanja od važnosti za obavljanje djelatnosti Škole.
 
Članak 2.
Nadbiskupijska klasična gimnazija „Don Frane Bulić“ Split privatna je katolička srednja škola s pravom javnosti koja obavlja djelatnost srednjoškolskog odgoja i obrazovanja sukladno nauku i moralnim načelima Katoličke Crkve.
 
Članak 3.
Osnivač je i vlasnik škole Splitsko-makarska nadbiskupija (dalje: Osnivač).
Splitsko-makarska nadbiskupija postala je osnivačem i vlasnikom Škole na temelju odluke Ordinarija broj 1292/1991. od 20. lipnja 1991. (Službeni vjesnik biskupija Splitske metropolije, br. 4/91, str. 12-13).
Škola je pravni sljednik Srednje škole za spremanje svećenika u Splitu, odnosno Nadbiskupske klasične gimnazije, koju je utemeljio nadbiskup Stjepan Cosmi 1700. godine.
Škola je Odlukom ordinarija nadbiskupije mons. Ante Jurića, od 30. ožujka 1990. (br. 532/90.) preimenovana u Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju „Don Frane Bulić“ Split – s pravom javnosti. Škola je na temelju čl. 184. Zakona o usmjerenom obrazovanju (NN br. 42/89.) i čl. 45. i 46. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usmjerenom obrazovanju (NN br. 47/90.) Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Hrvatske (kl. oznaka: 602-03/91-01-135, ur. br. 532-02-4/3-91-01, Zagreb, 10. travnja 1991.) i Rješenjem (kl. oznaka: 602-03/92-01-454, ur. br. 532-02-6/3-92-03, Zagreb, 3. prosinca 1992.) dobila pravo javnosti i verifikaciju za izvođenje obrazovnog programa klasične gimnazije.
Škola je upisana u zajednički elektronički upisnik ustanova osnovnog i srednjeg školstva Ministarstva znanosti i obrazovanja.
 
Članak 4.
Prava i dužnosti Osnivača i vlasnika Škole Nadbiskupija obavlja sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, propisima donesenim na temelju Zakona, Zakonika kanonskog prava, Ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske (NN – Međunarodni ugovori br. 2/97.), Ugovoru između Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije (HBK) od 23. svibnja 2011. i prema ovom Statutu.
 

II. NAZIV I SJEDIŠTE

Članak 5.
Škola obavlja svoju djelatnost, posluje i sudjeluje u pravnom prometu pod nazivom: Nadbiskupijska klasična gimnazija „Don Frane Bulić“ Split – s pravom javnosti.
Sjedište škole je u Splitu, na adresi Zrinsko-frankopanska 19.
Škola je pravna osoba upisana u školski registar Trgovačkog suda u Splitu (br. Us-221/92. od 28. lipnja 1993.) u registarskom ulošku br. I-8560.
 
Članak 6.
Škola može promijeniti naziv i sjedište odlukom Osnivača.
 
Članak 7.
Naziv Škole istaknut je na zgradi u kojoj je njezino sjedište.
 

III. PREDSTAVLJANJE I ZASTUPANJE

Članak 8.
Školu predstavlja i zastupa ravnatelj.
Ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje Škole te poduzima sve pravne radnje u ime Škole sukladno Statutu i zakonima RH.
Ravnatelj vodi stručni rad Škole i odgovoran je za njegovo obavljanje.
Ravnatelj Škole ima sva ovlaštenja u pravnom prometu prema ovlaštenjima Osnivača i u sklopu djelatnosti upisanih u sudski registar ustanova, osim nastupati kao druga ugovorna strana i sa Školom zaključivati ugovore.
 
Članak 9.
Ravnatelj može dati punomoć drugoj osobi za zastupanje Škole u pravnom prometu u granicama svojih ovlasti.
Ravnatelj određuje osobe ovlaštene za potpisivanje financijske i druge dokumentacije.
 
Članak 10.
U pravnom prometu Škola koristi pečat i žig.
 
Članak 11.
Škola ima pečat s grbom Republike Hrvatske koji se koristi za izdavanje svjedodžbi i drugih javnih isprava. Pečat je okruglog oblika promjera 38 mm. U sredini pečata nalazi se grb Republike Hrvatske, a u gornjem rubu je natpis: REPUBLIKA HRVATSKA. U donjem rubu je natpis: NADBISKUPIJSKA KLASIČNA GIMNAZIJA „DON FRANE BULIĆ“ SPLIT – S PRAVOM JAVNOSTI, i oznaka br. 1.
Narudžba, upotreba i zamjenjivanje pečata s grbom Republike Hrvatske obavlja se na način propisan zakonom.
Za svakodnevno administrativno i financijsko poslovanje Škola ima i pečat okruglog oblika i promjera 35 mm koji sadrži puni naziv Škole sa sjedištem, ali bez grba i imena Republike Hrvatske.
Ravnatelj odlučuje o broju pečata.
 
Članak 12.
Škola koristi žig četvrtastog oblika širine 14 mm i dužine 45 mm koji sadrži puno ime škole i sjedište. Žig se upotrebljava za pravno-administrativno i stručno poslovanje Škole.
 

IV. IMOVINA I FINANCIJSKO POSLOVANJE ŠKOLE

Članak 13.
Imovinu škole čine nekretnine, pokretnine i novčana sredstva. Imovinom raspolaže Škola pod uvjetima i na način propisan zakonom, drugim propisima donesenim na temelju zakona i ovim Statutom.
Radnici Škole dužni su skrbiti o imovini Škole.
Za obavljanje djelatnosti Škola osigurava sredstva iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne samouprave te iz donacija Osnivača.
Sredstva za obavljanje djelatnosti raspoređuju se financijskim planom za kalendarsku godinu.
Financijski plan može se tijekom godine mijenjati:
  • ako se primitci ne ostvaruju prema planu
  • ako nastane potreba za promjenom plana primitaka i izdataka.
Ravnatelj je naredbodavac za izvršenje financijskog plana.
O financijskom poslovanju Škola donosi periodične obračune i završni račun za kalendarsku godinu koje usvaja Školski odbor, a ravnatelj ih je dužan pravodobno dostaviti nadležnim tijelima.
Pravilnikom o računovodstvu i financijskom poslovanju pobliže se uređuje način obavljanja računovodstveno-financijskih i knjigovodstvenih poslova Škole.
 
Članak 14.
Ako Škola u obavljanju svoje djelatnosti ostvari dobit, dužna je upotrebljavati tu dobit za obavljanje i razvoj svoje djelatnosti, sukladno zakonu i propisima donesenima na temelju zakona.
O raspodjeli dobiti Škole odlučuje ravnatelj uz suglasnost Osnivača.
 
Članak 15.
Za obveze u pravnom prometu Škola odgovara svojom cjelokupnom imovinom.
Nadbiskupija solidarno i neograničeno odgovara za obveze Škole.
 
Članak 16.
Škola ne može bez suglasnosti Osnivača steći i opteretiti nekretninu.
Škola ne može bez suglasnosti Osnivača otuđiti nekretninu ili drugu imovinu Škole bez obzira na njezinu vrijednost.
Škola ne može dati u zakup objekte i prostore ili mijenjati namjenu objekata Škole bez suglasnosti Osnivača.
 

V. DJELATNOST ŠKOLE

Članak 17.
Djelatnost Škole obuhvaća odgoj i obrazovanje za stjecanje srednje školske spreme i vjerski odgoj mladih.
Škola ostvaruje program srednjeg školstva na temelju Školskog kurikula i Godišnjeg plana i programa sukladno nauku i moralnim načelima Katoličke Crkve.
 
Članak 18.
Škola izvodi propisani nastavni plan i program klasične gimnazije u četverogodišnjem trajanju.
 
Članak 19.
Škola djelatnost srednjeg školstva obavlja kao javnu službu kroz:
  • upise i ispise učenika vođenjem odgovarajuće evidencije i dokumentacije
  • organizaciju i izvođenje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima te vođenje odgovarajuće evidencije
  • vrednovanje i ocjenjivanje učenika te vođenje evidencije o tome kao i o učeničkim postignućima
  • izricanje i provođenje pedagoških mjera i vođenje evidencije o njima
  • organizaciju ispita (ispita pred povjerenstvom, popravnih, predmetnih, razlikovnih i dopunskih) i vođenje evidencije o njima
  • izdavanje svjedodžbi i drugih potvrda
  • upisivanje podataka o odgojno-obrazovnom radu u e-Maticu.
Članak 20.
Škola može mijenjati djelatnost samo uz prethodnu suglasnost Osnivača i pod uvjetima propisanim zakonom.
 
Članak 21.
Školski kurikul donosi se temeljem Nacionalnog kurikula, Zakonika kanonskog prava o katoličkoj školi i Nacionalnog ureda HBK-a za katoličke škole.
 
Članak 22.
Školski kurikul utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program Škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Njime se određuje nastavni plan i program izbornih i fakultativnih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, izborni dio međupredmetnih tema, druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte te njihovi kurikuli ako nisu određeni Nacionalnim kurikulom.
Školskim se kurikulom utvrđuje strategija razvoja škole, aktivnost, program i/ili projekt, kao i ciljevi, namjena, nositelji, način realizacije, vremenik i način praćenja programa i/ili projekta Škole.
 
Članak 23.
Školski kurikul donosi Školski odbor na prijedlog Nastavničkog vijeća i uz prethodno mišljenje Vijeća roditelja najkasnije do 7. listopada tekuće školske godine.
Školski kurikul mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku.
Smatra se da je Školski kurikul dostupan u pisanom obliku ako je objavljen na mrežnim stranicama Škole.
Školski kurikul obvezno je elektroničkom poštom dostaviti ministarstvu nadležnom za poslove obrazovanja do 15. listopada tekuće godine.
 
Članak 24.
Godišnji plan i program rada Škole donosi se na temelju nastavnog plana i programa i Školskog kurikula. Njime se utvrđuje mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova.
Godišnji plan i program rada Škole sadrži:
  • podatke o uvjetima rada
  • podatke o izvršiteljima poslova
  • godišnji kalendar rada
  • vremenik dopunskog rada i popravnih ispita
  • vremenik polaganja državne mature
  • podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada
  • tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima odgojno-obrazovnog rada
  • planove rada ravnatelja, odnosno nastavnika te stručnih suradnika
  • planove rada stručnih tijela
  • plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu s potrebama Škole
  • podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja Škole.
Godišnji plan i program rada, na prijedlog ravnatelja Škole i uz prethodno mišljenje Vijeća roditelja, donosi Školski odbor najkasnije do 7. listopada tekuće školske godine.
Godišnji plan i program obvezno je elektroničkom poštom dostaviti ministarstvu nadležnom za poslove obrazovanja do 15. listopada tekuće godine te objaviti na mrežnoj stranici Škole u skladu s propisima vezanim uz zaštitu osobnih podataka.
 
Članak 25.
Ravnatelj, pri dostavljanju prijedloga Školskog kurikula i Godišnjeg plana i programa rada Vijeću roditelja, određuje rok u kojem je Vijeće roditelja dužno dostaviti svoje mišljenje. Ako Vijeće roditelja u zadanom roku ne dostavi svoje mišljenje, smatra se da na prijedlog Školskog kurikula i Godišnjeg plana i programa rada nema primjedaba.
 
Članak 26.
Ravnatelj obavlja redovnu kontrolu izvršenja plana i programa rada, poduzima mjere za pravovremeno i kvalitetno izvršavanje planiranih zadaća, kao i drugih poslova iz djelokruga rada Škole te je odgovoran za izvršenje istoga.
 
Članak 27.
Nastava i drugi oblici obrazovnog rada Škole izvode se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
 
Članak 28.
Za učenike kojima je potrebna pomoć u učenju, Škola će organizirati dopunsku nastavu, a za učenike koji u nekim od nastavnih predmeta ostvaruju nadprosječne rezultate ili pokazuju poseban interes za određeni nastavni predmet, Škola će organizirati dodatnu nastavu.
 
Članak 29.
U Školi se izvode izvannastavne aktivnosti radi zadovoljavanja različitih potreba i interesa učenika te poticanja individualnih sklonosti i sposobnosti učenika kao i razvijanja zajedništva i društvenog života učenika.
Izvannastavne aktivnosti planiraju se Školskim kurikulom, Godišnjim planom i programom rada i programom rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u Školi.
Izvannastavne aktivnosti nisu obvezne, ali Nastavničko vijeće može učenicima priznati rad u tim aktivnostima kao ispunjavanje školskih obveza.
 
Članak 30.
Škola može osnivati učeničke klubove i društva.
Škola može biti vježbaonica (nastavna baza) za studente koji se osposobljavaju za obavljanje odgojno-obrazovnih poslova.
 
Članak 31.
Izvanškolske aktivnosti (izleti, terenska nastava, ekskurzije, duhovne obnove, hodočašća) koje su izrijekom u funkciji realizacije nacionalnog kurikula i Nastavnog plana i programa, a u skladu su s Godišnjim planom i programom rada i Školskim kurikulom, Škola može izvoditi i izvan mjesta u kojem joj je sjedište.
Ove se aktivnosti organiziraju i provode u skladu s Pravilnikom o izvođenju izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole, uz pismenu suglasnost roditelja.
 
Članak 32.
Škola ima knjižnicu.
Školska knjižnica sastavni je dio nastavnog i stručno-pedagoškog rada.
Rad knjižnice uređuje se Pravilnikom o radu školske knjižnice u skladu s odredbama ovog Statuta.
 
Članak 33.
U svezi s obavljanjem djelatnosti Škola surađuje sa susjednim školama, drugim ustanovama, udrugama te drugim pravnim i fizičkim osobama.
 
Članak 34.
Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza sljedeće godine i ima dva polugodišta.
Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor u skladu sa Zakonom.
Nastavnu godinu, odnosno početak i završetak nastave, broj radnih dana i odmore učenika za svaku školsku godinu propisuje odlukom ministar nadležan za obrazovanje.
 
Članak 35.
Škola o svojoj djelatnosti, učenicima i radnicima vodi posebnu pedagošku i drugu dokumentaciju i evidenciju sukladno zakonu i propisu donesenom na temelju zakona.
 
Članak 36.
Škola ima Dan Škole.
Dan Škole slavi se na svetkovinu Blagovijesti, u skladu s liturgijskim kalendarom, a obilježava se euharistijskim slavljem i prigodnim kulturno-umjetničkim programom.VI. UNUTARNJE USTROJSTVO I NAČIN RADA ŠKOLE
 
Članak 37.
Unutarnjim ustrojstvom osigurava se racionalan i djelotvoran rad Škole u cilju ostvarivanja srednjoškolskog odgoja i obrazovanja mladih, nastavnog plana i programa te godišnjeg plana i programa rada Škole.
Unutarnjim ustrojstvom Škole povezuju se svi oblici rada i djelatnosti prema vrsti i srodnosti programa i poslova kako bi se ostvarili primjereni rezultati u procesu odgoja i obrazovanja učenika i zadovoljavanje njihovih potreba i interesa te rad Škole kao javne službe.
Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Škole pobliže se uređuje ustrojstvo i način rada Škole, radna mjesta u Školi i rad Škole kao javne službe.
 
Članak 38.
Škola se ustrojava kao samostalna i jedinstvena srednjoškolska ustanova u kojoj se ostvaruju:
  • stručno-pedagoški poslovi
  • pravni i administrativni poslovi
  • financijsko-računovodstveni poslovi
  • pomoćno-tehnički poslovi.
Članak 39.
Stručno-pedagoškim poslovima osigurava se:
  • obavljanje svih poslova u svezi s organiziranjem odgojno-obrazovnog rada u Školi
  • praćenje i analiziranje odgojno-obrazovnog rada
  • vođenje i čuvanje pedagoške dokumentacije
  • praćenje napredovanja učenika
  • briga o stručnom i pedagoškom obrazovanje radnika
  • knjižničarski poslovi.
Stručno-pedagošku službu čine: ravnatelj, pedagog, psiholog i knjižničar. Službom rukovodi ravnatelj.
 
Članak 40.
Pravni i administrativni poslovi ustrojavaju se radi:
  • obavljanja općih, pravnih i kadrovskih poslova
  • čuvanja dokumentacije Škole u skladu s odredbama zakona
  • vođenja propisane evidencije o radnicima i učenicima
  • obavljanja drugih poslova određenih zakonom i drugim aktima Škole potrebnim za rad i poslovanje te ostvarivanje prava i obveza radnika Škole.
Pravno-administrativnim poslovima rukovodi tajnik.
 
Članak 41.
Financijsko-računovodstveni poslovi ustrojavaju se radi:
  • obavljanja svih računovodstvenih i knjigovodstvenih poslova te poslova statistike i analize materijalno-financijskih poslovanja
  • čuvanja i arhiviranja financijsko-računovodstvene dokumentacije
  • obavljanja i drugih poslova određenih zakonom i drugim aktima Škole.
Financijsko-računovodstvenim poslovima rukovodi voditelj računovodstva.
 
Članak 42.
Pomoćno-tehničkim poslovima osiguravaju se primjereni tehnički i drugi uvjeti za ostvarivanje nastavnog plana i programa, te drugi potrebni uvjeti za rad i poslovanje Škole prema propisanim normativima i standardima rada.
Pomoćno-tehničkim poslovima rukovode ravnatelj i tajnik Škole.
 
Članak 43.
Unutarnji život i rad Škole zasniva se na metodama i oblicima rada koji pridonose:
  • poticanju inicijative i razvijanju samostalne aktivnosti učenika i privikavanju temeljitom učenju
  • razvoju vrlina u duhu kršćanstva
  • razvoju intelektualne radoznalosti i kritičnosti duha
  • izgradnji odnosa prema radu i uzajamnom poštovanju učenika, roditelja i nastavnika.
Članak 44.
U cilju suradnje i usklađivanja odgojnog djelovanja Škole održavaju se zajednički sastanci tijela Škole, nastavnika, roditelja i učenika.
 
Članak 45.
U Školi se nastava organizira po razredima, a neposredno izvodi u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini.
Broj učenika u razrednom odjelu određen je državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Razredni odjeli, sukladno zakonu i provedbenim propisima, ustrojavaju se na početku školske godine.
U pojedinim oblicima rada (rad s darovitim učenicima, vježbe i sl.) razredni se odjeli mogu organizirati u obrazovne skupine (grupe).
 
Članak 46.
Nastava se izvodi u pet (5) radnih dana tjedno i u pravilu se odvija u prijepodnevnoj smjeni.
 
Članak 47.
Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se u pravilu u najmanje sto sedamdeset i pet (175) nastavnih dana, odnosno u trideset i pet (35) nastavnih tjedana, a za učenike četvrtih razreda u najmanje sto šezdeset (160) nastavnih dana, odnosno trideset i dva (32) nastavna tjedna.
Ukupan broj tjednih sati ne smije prelaziti četrdeset (40) sati.
Nastavni sat traje četrdeset i pet (45) minuta.
 
Članak 48.
Tjedno radno vrijeme Škole raspoređuje se prema potrebama ostvarivanja nastavnog plana i programa te zadovoljavanju potreba učenika, njihovih roditelja, građana i drugih pravnih osoba.
Radno vrijeme za učenike može se organizirati poludnevno, produljeno ili cjelodnevno, prema potrebama organiziranja nastave i ostalih djelatnosti za učenike, a u skladu s propisanim kriterijima.
 
Članak 49.
Dnevni odmor za učenike i nastavnike organizira se sukladno kriterijima pedagoškog rada.
Dnevni odmor za ostale radnike Škole traje trideset (30) minuta i ne može biti na početku ili na kraju radnog vremena.
Dnevni odmor za ostale radnike, u pravilu, Škola treba organizirati tako da se ne prekida rad u vrijeme uredovanja sa strankama.
Uredovno vrijeme za rad sa strankama, posebno s učenicima i roditeljima, određuje se sukladno potrebama učenika i roditelja tako da im se omogući da izvan svog radnog vremena mogu dobiti potrebne informacije u Školi.
Godišnji odmori nastavnika i stručnih radnika u pravilu se organiziraju u vrijeme ljetnog odmora učenika.
 
Članak 50.
Škola je dužna preko oglasne ploče u Školi kao i na svojim mrežnim stranicama obavijestiti javnost o radnom vremenu Škole, odnosno uredovnom vremenu za rad s građanima, učenicima, njihovim roditeljima i drugim strankama.
 
Članak 51.
Unutarnji rad i život Škole uređuje se Pravilnikom o kućnom redu, sukladno temeljnim načelima katoličkog odgoja.
Pravilnikom se utvrđuju:
  • pravila i obveze ponašanja u Školi
  • pravila međusobnih odnosa učenika
  • pravila međusobnih odnosa učenika i radnika Škole
  • pravila sigurnosti i zaštite od socijalno neprihvatljivih oblika ponašanja i nasilja
  • način postupanja prema imovini Škole
  • pravila pristojnog odijevanja.
Pravilnik o kućnom redu donosi Školski odbor, uz suglasnost Osnivača, nakon provedene rasprave na Nastavničkom vijeću, Vijeću roditelja i Vijeću učenika.
 
Članak 52.
Etički kodeks neposrednih nositelja odgojno-obrazovnih djelatnosti u Školi prema kojemu su dužne postupati sve osobe koje Kodeks obvezuje, donosi Školski odbor, uz suglasnost Osnivača, nakon provedene rasprave na Nastavničkom vijeću, Vijeću roditelja i Vijeću učenika.
 

VII. PRAVA I DUŽNOSTI UČENIKA

1. Upis učenika

Članak 53.
U Školu se upisuju kandidati za duhovna zvanja (sjemeništarci, redovnički kandidati i kandidatice) i vanjski učenici.
Pravo upisa u Školu imaju svi učenici sa završenom osnovnom školom, sukladno broju utvrđenom Odlukom o upisu.
 
Članak 54.
Kandidati za duhovna zvanja u Školu se upisuju u skladu s uvjetima koje za njih propisuje Ordinarij ili redovnički poglavar.
Takve učenike upisno povjerenstvo u Nacionalnom informacijskom sustavu prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ) označava kao kandidate za duhovno zvanje čime stječu pravo izravnog upisa.
 
Članak 55.
Škola obavlja upis vanjskih učenika na temelju Odluke o upisu koju donosi ministar nadležan za obrazovanje za svaku školsku godinu.
 
Članak 56.
Škola objavljuje javni natječaj za upis učenika u prvi razred prema kriterijima koje određuje ministar nadležan za obrazovanje.
Natječaj za upis učenika objavljuje se u dnevnom tisku i na mrežnoj stranici Škole.
Natječaj sadrži:
  • broj učenika koji će Škola upisati u prvi razred prema odluci o upisu
  • rokove i uvjete upisa
  • popis potrebnih dokumenata koji su uvjet za upis
  • popis stranih jezika koji se izvode u školi kao obvezni nastavni predmeti
  • vremenik provođenja dodatnih ispita i provjera
  • zajedničke, dodatne i posebne elemente vrednovanja za upis
  • način i postupak provođenja natječaja
  • ostale kriterije i uvjete upisa.
Članak 57.
Prijave i upisi učenika u prvi razred provode se putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ), a prema elementima i kriterijima koje propisuje ministar nadležan za obrazovanje i Osnivač.
Redovni upis u prvi razred obavlja se u vrijeme koje odredi svojim aktom ministar nadležan za obrazovanje.
Upis učenika provodi povjerenstvo koje imenuje ravnatelj.
 
Članak 58.
U prvi razred mogu se upisati redovni učenici koji do 1. rujna tekuće kalendarske godine nemaju navršenih sedamnaest (17) godina života.
Uz odobrenje Školskog odbora u prvi razred može se upisati i učenik do navršenih osamnaest (18) godina, a uz odobrenje ministarstva nadležnoga za obrazovanje učenik stariji od osamnaest (18) godina.
 
Članak 59.
Učenik koji je završio osnovno ili je pohađao srednje obrazovanje u inozemstvu može u Školi nastaviti obrazovanje na temelju rješenja o priznavanju inozemne obrazovne isprave radi nastavka obrazovanja.
Učenik koji želi u Školi nastaviti obrazovanje dužan je za priznavanje inozemne obrazovne isprave i nastavak obrazovanja podnijeti obrazloženi i dopušteni zahtjev.
Pod dopuštenim zahtjevom smatra se zahtjev uz kojega je podnositelj dostavio:
  • ispravu kojom dokazuje inozemno obrazovanje u izvorniku
  • ovjereni prijepis isprave iz točke 1.
  • ispravu o državljanstvu, osim u slučaju apatrida, tj. osobe bez državljanstva.
U postupku priznavanja inozemne obrazovne isprave primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
 
Članak 60.
O zahtjevu za priznavanje inozemne obrazovne isprave i nastavku obrazovanja u Školi odlučuje Nastavničko vijeće rješenjem.
Nastavničko vijeće može zatražiti mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi.
Rješenjem Nastavničko vijeće zahtjev može odbiti ili utvrditi ekvivalenciju inozemne obrazovne isprave te odobriti nastavak obrazovanja u Školi i upis u odgovarajući razred uz polaganje razlikovnih i/ili dopunskih ispita prema odredbama ovog Statuta.
 

2. Status učenika

Članak 61.
Status redovnog učenika stječe se upisom u Školu.
Status redovnog učenika ima učenik za vrijeme trajanja školovanja, a najdulje do kraja školske godine u kojoj je polazio posljednji razred.
U spornim slučajevima u pogledu stjecanja i prestanka statusa redovnog učenika odlučuje ravnatelj na prijedlog Nastavničkog vijeća.
 
Članak 62.
Učenik gubi status redovnog učenika:
  • na kraju školske godine u kojoj je završio četvrti razred i položio državnu maturu
  • godinu dana nakon završetka školske godine u kojoj je završio četvrti razred, a nije položio državnu maturu
  • kada se ispiše iz škole
  • kada se ne upiše u sljedeći razred
  • u slučaju kad bi treći put ponavljao razred ili drugi put isti razred
  • kada mu se izreče pedagoška mjera isključenja iz škole.
Za učenika koji se ispisao iz Škole, Škola u matičnoj knjizi zaključuje posljednji razred koji je završio u Školi.

3. Prava i dužnosti učenika

Članak 63.
Učenici Škole imaju prava i dužnosti utvrđene zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona, ovim Statutom i drugim općim aktima Škole.
 
Članak 64.
Prava učenika su:
  • sudjelovati u odgojno-obrazovnom procesu
  • podnositi pritužbe i žalbe mjerodavnim tijelima Škole
  • raspravljati o pitanjima odgojno-obrazovnog rada
  • sudjelovati u radu Vijeća učenika te u izradi i provedbi Pravilnika o kućnom redu
  • sudjelovati u raspravama o povredama dužnosti i neispunjavanja obveza
  • davati mišljenje o mjerama poticanja i nagrađivanja učenika
  • osnivati sekcije i druge oblike kulturnog-umjetničkog, sportskog i tehničkog sadržaja te prema svojim interesima, sklonostima i sposobnostima sudjelovati u ostalim slobodnim aktivnostima
  • davati prijedloge, primjedbe i mišljenja u svezi s djelovanjem Škole, kao i kod donošenja općih akata Škole kada se radi o pitanjima za koja su učenici zainteresirani
  • pravo na pomoć i savjet u rješavanju problema
  • pravo na zaštitu osobnih podataka.
Članak 65.
Dužnosti učenika su:
  • redovito pohađati nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada
  • savjesno učiti i ispunjavati učeničke obveze utvrđene zakonom, Statutom i općim aktima Škole
  • pravodobno opravdati izostanke i zakašnjenja
  • njegovati i promicati humane odnose među učenicima
  • čuvati školsku, kao i privatnu imovinu učenika, nastavnika i drugih radnika Škole
  • ponašati se pristojno, paziti na dostojanstvo, čuvati svoj osobni ugled, ugled ostalih i Škole u cjelini
  • poštovati pravila školskog života i rada, pridržavati se odredaba Pravilnika o kućnom redu, Statuta i drugih akata Škole
  • poštovati crkvene propise i norme o ponašanju.
Ostala prava i dužnosti učenici ostvaruju sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona, Statutu i drugim općim aktima Škole.

4. Tijela razrednog odjela

Članak 66.
Učenici razrednog odjela na početku nastavne godine iz svojih redova biraju predsjednika, zamjenika predsjednika i blagajnika razrednog odjela za tekuću školsku godinu.
Za predsjednika, zamjenika predsjednika i blagajnika razrednog odjela izabrani su učenici koji su dobili najveći broj glasova nazočnih učenika.
Glasanje je javno, dizanjem ruku.
Postupkom izbora predsjednika, zamjenika predsjednika i blagajnika razrednog odjela rukovodi razrednik.
 
Članak 67.
Predsjednik razrednog odjela predstavlja razredni odjel, štiti i promiče interese učenika razrednog odjela u Školi te brine o urednosti razreda.
Zamjenik predsjednika razrednog odjela zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti.
Blagajnik razrednog odjela prikuplja i čuva novac koji mu učenici daju za ostvarivanje aktivnosti razrednog odjela.
Blagajnik je dužan prikupljeni novac odgovorno čuvati i predati ga zajedno s evidencijom razredniku ili blagajniku Škole.
Radnik koji zaprimi novac dužan je učeniku izdati potvrdu o primitku novca.

5. Vijeće učenika

Članak 68.
U Školi se osniva Vijeće učenika koje nakon izbora potvrđuje ravnatelj.
Vijeće učenika čine predstavnici svakog razrednog odjela Škole.
Učenici svakoga razrednog odjela biraju svoga predstavnika u Vijeće učenika javnim glasanjem.
Postupkom izbora rukovode razrednici razrednih odjela. Radom Vijeća učenika rukovodi predsjednik Vijeća učenika.
Za predsjednika Vijeća učenika izabran je učenik koji je dobio najveći broj glasova nazočnih članova. Glasanje je javno.
Predsjednik Vijeća učenika može sudjelovati u radu tijela Škole kad se odlučuje o pravima i dužnostima učenika, ali bez prava odlučivanja.
 
Članak 69.
Vijeće učenika razmatra pitanja važna za rad učenika u Školi:
  • priprema i daje prijedloge tijelima Škole o pitanjima važnim za učenike, njihov rad i rezultate u obrazovanju
  • sudjeluje u izradi fakultativnih programa i programa izvannastavnih aktivnosti
  • predlaže mjere poboljšanja uvjeta rada u Školi
  • pomaže učenicima u izvršenju školskih i izvanškolskih obveza
  • obavlja druge poslove određene ovim Statutom i drugim općim aktima.
Učeničko vijeće može razmatrati, predlagati i davati svoje mišljenje o svim pitanjima iz članka 65. i 66. ovog Statuta.
 
Članak 70.
Vijeće učenika radi na sjednicama koje se sazivaju po potrebi.
U radu Vijeća učenika obvezno sudjeluje stručni suradnik – pedagog Škole, a može sudjelovati druga osoba pozvana na sjednicu Vijeća bez prava odlučivanja.
O radu Vijeća učenika vodi se zapisnik. Zapisnik vodi član Vijeća kojeg odredi predsjednik.

5. Redovno školovanje

Članak 71.
Učenici su dužni redovno pohađati nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnoga rada.
Redovno školovanje podrazumijeva uredno pohađanje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada te redovito obavljanje ostalih poslova.
Izostanak učenika može se opravdati liječničkom ispričnicom ili ispričnicom nadležne institucije koju je potpisao i roditelj uključujući i potvrdu o narudžbi na pregled u zdravstvenoj ustanovi.
Opravdani izostanci su: bolest učenika, smrtni slučajevi u obitelji, iznimne obiteljske prilike, prometni zastoji i prekidi, elementarne nepogode, bolesti članova obitelji i sl.
Učenik može izostati s nastave:
  • u hitnim slučajevima po odobrenju nastavnika s njegova sata, najkasnije neposredno prije početka sata
  • do tri (3) pojedinačna ili uzastopna radna dana po odobrenju razrednika koje je roditelj pismenim putem zatražio najkasnije jedan dan prije izostanka
  • do sedam (7) uzastopnih radnih dana po odobrenju ravnatelja koje je roditelj pismenim putem zatražio najkasnije tri dana prije izostanka
  • do petnaest (15) uzastopnih radnih dana po odobrenju Nastavničkog vijeća koje je roditelj pismenim putem zatražio najkasnije sedam dana prije izostanka.
Zahtjev za izostanak dostavljen elektroničkom poštom smatra se pravovaljanim načinom dostavljanja zahtjeva.
Roditelj ili skrbnik može više puta godišnje opravdati izostanak svojeg djeteta u trajanju do tri (3) radna dana, a za koje nije pravodobno podnio pismeni zahtjev za odobrenjem izostanka.
Opravdanost izostanka s nastave zbog zdravstvenih razloga u trajanju duljem od tri (3) radna dana uzastopno dokazuje se liječničkom potvrdom.
Ispričnice za opravdavanje treba dostaviti razredniku najkasnije deset (10) radnih dana od povratka učenika na nastavu.
Neopravdanim izostankom smatra se izostanak koji nije opravdan ili odobren sukladno navedenim načinima opravdavanja u skladu s odredbama Statuta.
 
Članak 72.
Ako učenik ne pohađa redovito nastavu, razrednik će u roku od sedam (7) dana zatražiti od roditelja ili skrbnika objašnjenje o razlozima neredovitog pohađanja Škole.
Pod neredovitim pohađanjem nastave smatra se neopravdani izostanak od tri (3) dana uzastopno ili osam (8) dana s prekidima tijekom jednog mjeseca.
 
Članak 73.
Redovni učenici mogu tijekom školovanja prijeći iz jedne škole u drugu koja ostvaruje isti ili drugačiji obrazovni program, najkasnije do početka drugog polugodišta.
Ako se učenik koji pohađa isti obrazovni program preseli iz jednog mjesta u drugo, Škola ga je dužna upisati i nakon početka drugog polugodišta.
Škola učeniku izdaje prijepis ocjena, a ispisuje ga u roku od sedam dana od primitka obavijesti o upisu u drugu školu.
Promjena programa i upis u Školu može biti uvjetovan polaganjem razlikovnih i dopunskih ispita čiji sadržaj i rokove utvrđuje Nastavničko vijeće.
Promjenu programa i upis u Školu odobrava Nastavničko vijeće na zahtjev roditelja ili skrbnika.
Iznimno, odlukom Nastavničkog vijeća, učeniku prvog razreda koji želi prijeći iz druge škole može se dozvoliti upis ako ima i manji broj bodova od zadnjeg upisanog učenika te školske godine ukoliko ima slobodnih upisnih mjesta.
Ordinarij na prijedlog ravnatelja Sjemeništa odlučuje hoće li učenik koji je ispisan iz Sjemeništa nastaviti školovanje u Školi.
 
Članak 74.
Uspjeh redovnih učenika na kraju školske godine utvrđuje se na temelju praćenja i ocjenjivanja tijekom nastavne godine u skladu sa Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.
Na početku nastavne godine nastavnici su dužni upoznati učenike s njihovim obvezama i kriterijima ocjenjivanja za svaki nastavni predmet.
 
Članak 75.
Uspjeh učenika i ocjene za svaki predmet, utvrđuje nastavnik javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini, na posljednjem nastavnom satu.
Ocjene iz nastavnih predmeta utvrđuju se brojčano, a ocjene vladanja opisno.
Uspjeh učenika iz pojedinih predmeta ocjenjuje se sa: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2), nedovoljan (1).
Ocjene odličan, vrlo dobar, dobar i dovoljan jesu prolazne ocjene.
Opisne ocjene vladanja su: uzorno, dobro i loše. Ocjenu vladanja donosi Razredno vijeće na prijedlog razrednika.
Način praćenja i ocjenjivanja učenika propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
 
Članak 76.
Razrednik izračunava, a Razredno vijeće na kraju nastavne godine utvrđuje opći uspjeh učenika srednjom ocjenom iz svih predmeta i to: ocjenom odličan (5) ako je srednja ocjena najmanje 4,50; ocjenom vrlo dobar (4) ako je srednja ocjena najmanje 3,50; ocjenom dobar (3) ako je srednja ocjena najmanje 2,50 i ocjenom dovoljan (2) ako je srednja ocjena najmanje 2,00.
 
Članak 77.
Redovnom učeniku koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz najviše dva predmeta ocjenom nedovoljan Škola će organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz dopunski nastavni rad koji je učenik dužan pohađati.
Trajanje dopunskog rada utvrđuje Nastavničko vijeće po nastavnim predmetima i ne može biti kraće od deset (10) i dulje od dvadeset i pet (25) sati po nastavnom predmetu.
U slučaju da učenik tijekom dopunskog rada ostvari očekivani ishod, nastavnik mu zaključuje prolaznu ocjenu. S ocjenom ili potrebom upućivanja na popravni ispit nastavnik je dužan upoznati učenika na posljednjem satu dopunskog rada.
 
Članak 78.
Učenik koji iz opravdanih razloga (dugotrajna bolest, opravdana spriječenost, vojna i druga obveza, razna sportska i druga natjecanja i sl.) nije mogao pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta polaže predmetni ili razredni ispit u skladu s Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u srednjoj školi.
Ocjenu opravdanosti i odluku o vrsti i rokovima ispita donosi Nastavničko vijeće na prijedlog razrednika.
 
Članak 79.
Učenik može zbog zdravstvenog stanja biti trajno ili privremeno oslobođen obveze svladavanja svih ili pojedinih sadržaja iz predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura.
Odluku oslobađanja obveze pohađanja Tjelesne i zdravstvene kulture donosi Nastavničko vijeće na prijedlog mjerodavnog liječnika.
Završna ocjena za taj predmet učeniku se ne upisuje u javnu ispravu, već se upisuje da je oslobođen.
 
Članak 80.
Redovni učenici sa statusom kategoriziranog sportaša, posebno daroviti učenici u umjetničkom području i učenici koji se pripremaju za međunarodna natjecanja mogu završiti školu pohađanjem nastave ili polaganjem ispita u vremenu za polovinu duljem od propisanog trajanja programa.
Način i rokove takvog školovanja utvrđuje Školski odbor na prijedlog Nastavničkog vijeća za svakog učenika uz predočenje potrebne dokumentacije.
Škola je dužna redovitim učenicima koji su kategorizirani sportaši omogućiti sudjelovanje na sportskim natjecanjima i pripremama na državnoj razini.
 
Članak 81.
Redovni učenik stječe pravo upisa u sljedeći razred ako je do upisnog roka ocijenjen iz svih predmeta prolaznom ocjenom.
Ukoliko redovni učenik nije do upisnog roka ocijenjen iz svih predmeta prolaznom ocjenom, odnosno nije s uspjehom završio razred, upućuje se na ponavljanje razreda.
Isti razred učenik može ponavljati samo jedanput.
Redovni učenik može tijekom školovanja dva puta ponavljati razred.
 
Članak 82.
Škola je dužna izborom odgovarajućih dodatnih obrazovnih sadržaja i metoda rada omogućiti izuzetno nadarenim učenicima da razviju svoje sposobnosti i sklonosti.
Nadareni učenici mogu završiti obrazovni program u vremenu kraćem od propisanog, na način i pod uvjetima koje propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
 
Članak 83.
Srednjoškolsko obrazovanje učenika završava polaganjem državne mature po postupku, uvjetima i načinu koji propiše ministar. Državnu maturu u školi provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Sadržaj, način i postupak polaganja državne mature provodi se sukladno aktu koji donosi ministar (Pravilnik o polaganju državne mature, NN br. 97/08., 86/12.)

6. Dokumentacija

Članak 84.
Škola za svaki razredni odjel vodi razrednu knjigu s imenikom učenika, pregledom i dnevnikom rada te e-Maticu i matičnu knjigu za skupine učenika s podacima o svakom učeniku posebno.
Osim navedenog Škola vodi i ostalu pedagošku dokumentaciju i evidenciju o učenicima, o praćenju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, upisu i ispisu učenika, ocjenjivanju i uspjehu učenika, pedagoškim mjerama i ispitima prema Pravilniku o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama.
 
Članak 85.
Učenicima se na završetku svakog razreda izdaju razredne svjedodžbe.
Završetkom srednjoškolskog obrazovanja učeniku se izdaje svjedodžba o položenoj državnoj maturi i potvrda o ispitima državne mature koje je polagao.
 
Članak 86.
Razredne svjedodžbe, svjedodžba o položenoj državnoj maturi kao i potvrde o ispitima državne mature javne su isprave.
Sadržaj i oblik svjedodžbi i potvrda o ispitima državne mature propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

7. Ispiti

Članak 87.
Uz redovite provjere znanja tijekom školske godine, prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u srednjoj školi, provode se i drugi ispiti: ispit pred povjerenstvom, popravni, predmetni, razredni, razlikovni i dopunski ispit.
 
Članak 88.
Ravnatelj imenuje ispitno povjerenstvo od tri člana pred kojim se polažu svi navedeni ispiti iz prethodnog članka. U povjerenstvo se redovito imenuje: predmetni nastavnik, nastavnik istog ili srodnog predmeta kao stalni član i razrednik, kao predsjednik povjerenstva.
U slučaju da je razrednik kao predmetni nastavnik ispitivač, ravnatelj će imenovati drugog nastavnika iz članova Razrednog vijeća za predsjednika.
U slučaju opravdane odsutnosti člana povjerenstva, ravnatelj imenuje drugog člana iz Nastavničkog vijeća.
Opravdana odsutnost člana povjerenstva smatra se:
  • odsutnost zbog bolesti
  • korištenje rodiljnog dopusta ili godišnjeg odmora
  • nemogućnost organiziranja ispita uz nazočnost razrednika zbog velikog broja ispita.
Članak 89.
Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela ili samo usmenog, ovisno o nastavnom predmetu.
Ispit se provodi pismeno i usmeno iz hrvatskog, klasičnih i stranih jezika te matematike i fizike.
Iz svih ostalih predmeta ispit se polaže samo usmeno, ako ispitno povjerenstvo ne odluči drugačije.
Pismeni dio ispita traje šezdeset (60) minuta.
Usmeni dio ispita traje najdulje trideset (30) minuta.
 
Članak 90.
Pitanja na pismenom dijelu ispita utvrđuje ispitno povjerenstvo.
Pitanja na usmenom dijelu ispita, uz ispitivača, mogu postavljati i drugi članovi povjerenstva.
 
Članak 91.
Na kraju ispita povjerenstvo utvrđuje ocjenu.
Ukoliko članovi povjerenstva ne mogu donijeti ocjenu jednoglasno, ocjenu donose većinom glasova.
Član povjerenstva koji nije suglasan s ocjenom ima pravo na izdvojeno mišljenje koje se unosi u zapisnik.
Donesenu ocjenu predsjednik povjerenstva dužan je neposredno nakon ispita priopćiti učeniku.
Ocjena povjerenstva je konačna.
 
Članak 92.
O tijeku ispita vodi se zapisnik.
Zapisnik se vodi za svakoga učenika koji je pristupio ispitu.
Zapisnik vodi stalni član povjerenstva, a potpisuju ga predsjednik i ispitivač.
 
Članak 93.
U zapisnik se upisuje dan i vrijeme održavanja ispita, osobni podatci o učeniku, pitanja na pismenom i usmenom dijelu ispita, ocjene iz pismenog i usmenog dijela ispita i konačna ocjena.
Zapisniku se prilažu i pismeni radovi učenika.
Zapisnici o ispitima pohranjuju se u pismohrani Škole.
a) Ispit pred povjerenstvom
Članak 94.
Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključnom ocjenom učenika iz pojedinog nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od dana završetka nastavne godine podnijeti pismeni zahtjev Nastavničkom vijeću, preko ureda tajništva, radi polaganja ispita pred povjerenstvom.
Ravnatelj imenuje tročlano ispitno povjerenstvo sukladno odredbama ovog Statuta (čl. 88. – 93.) koje u roku od dva dana od dana podnošenja zahtjeva provodi polaganje ispita.
Ocjena povjerenstva ne može biti niža od zaključne ocjene protiv koje je podnesen zahtjev za polaganje ispita pred povjerenstvom.
Protiv ocjene povjerenstva učenik ne može izjaviti žalbu, odnosno zahtijevati polaganje ispita pred novim povjerenstvom jer je ocjena povjerenstva konačna.
Ako učenik koji je zbog zaključene ocjene nedovoljan (1) uložio zahtjev za polaganje ispita pred povjerenstvom na ispitu bude ocijenjen istom ocjenom, na njega se primjenjuju odredbe članka 77. ovoga Statuta o dopunskom radu ili ako ima više od dvije zaključene nedovoljne ocjene ponavlja razred.
 
Članak 95.
Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan ocjenom iz vladanja može u roku od dva dana od završetka nastavne godine podnijeti pismeni zahtjev Nastavničkom vijeću radi preispitivanja ocjene.
Odluka o ocjeni iz vladanja koju donese Nastavničko vijeće jest konačna.
b) Popravni ispit
Članak 96.
Popravni ispit polaže se pred tročlanim ispitnim povjerenstvom sukladno odredbama ovog Statuta (čl. 88. – 93.) u jednom ispitnom roku.
Popravni ispitni rok utvrđuje se Godišnjim planom i programom Škole, a održava se krajem kolovoza, najkasnije do 25. kolovoza tekuće godine.
Termine popravnih ispita određuje Nastavničko vijeće i objavljuje ih na oglasnoj ploči i na mrežnoj stranici Škole.
Učenik koji je na popravnom ispitu ocijenjen negativnom ocjenom, upućuje se na ponavljanje razreda ili gubi status redovnog učenika.
Ako učenik zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga nije mogao pristupiti polaganju popravnog ispita u propisanom roku, može podnijeti zahtjev Nastavničkom vijeću radi polaganja ispita u roku nakon prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio ispitu. Nastavničko će vijeće na temelju priložene dokumentacije odlučiti o vremenu polaganja ispita.
c) Predmetni i razredni ispit
Članak 97.
Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao redovno pohađati nastavu više od trideset posto (30 %) od broja sati propisanih nastavnim planom pojedinog predmeta i biti ocijenjen iz tog predmeta upućuje se na predmetni ispit.
Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao redovno pohađati nastavu više od dvadeset posto (20 %) nastavnih sati od ukupnog godišnjeg fonda sati i biti ocijenjen iz više predmeta upućuje se na razredni ispit.
Opravdanim razlozima smatraju se:
  • bolest u duljem trajanju ili druga opravdana fizička spriječenost
  • izvršavanje obveza prema aktima ovlaštenih tijela
  • isključenje učenika iz Škole
  • razna sportska i druga natjecanja
  • dulji izostanak učenika, što je prethodno odobrilo Nastavničko vijeće.
O opravdanosti razloga odlučuje Nastavničko vijeće.
 
Članak 98.
Predmetni ili razredni ispit mogu na temelju odluke Nastavničkog vijeća polagati i daroviti učenici koji završavaju Školu u vremenu kraćem od propisanog ili usporedno svladavaju još jedan obrazovni program.
 
Članak 99.
Učenik koji želi pristupiti polaganju predmetnog ili razrednog ispita podnosi zahtjev za polaganje ispita Nastavničkom vijeću preko Tajništva Škole.
Predmetni i razredni ispit polaže se pred tročlanim ispitnim povjerenstvom sukladno odredbama ovog Statuta (čl. 88. – 93.).
 
Članak 100.
Odluku o polaganju predmetnog ispita donosi Razredno vijeće na prijedlog predmetnog nastavnika.
Odluku o polaganju razrednog ispita donosi Nastavničko vijeće na prijedlog razrednika.
Predmetni i razredni ispit polaže se na kraju nastavne godine.
Ispit počinje najkasnije dva tjedna prije završetka nastave, a odluka o polaganju predmetnog ili razrednog ispita donosi se najkasnije trideset (30) dana prije završetka nastave.
Učenik ne može polagati više od dva ispita u jednom danu.
Raspored polaganja predmetnih i razrednih ispita određuje ravnatelj.
Predmetni ili razredni ispit za svakog učenika ne može trajati duže od trideset (30) dana.
 
Članak 101.
Učeniku koji na razrednom ispitu položi preko pola nastavnih predmeta, odlukom Nastavničkog vijeća, a na zamolbu učenika, može se odobriti još jedan dodatni rok za polaganje preostalih predmeta, ali ne ranije od petnaest (15) dana od zadnjeg položenog ispita.
Ako učenik zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga nije mogao pristupiti polaganju predmetnog ili razrednog ispita u propisanim rokovima, može podnijeti zahtjev Nastavničkom vijeću radi polaganja ispita u roku nakon prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio ispitu. Nastavničko će vijeće na temelju priložene dokumentacije odlučiti o vremenu polaganja ispita.
Predmetni i razredni ispit učenik može polagati do početka sljedeće školske godine.
d) Razlikovni i dopunski ispiti
Članak 102.
Razlikovne i dopunske ispite polažu:
  • učenici koji se tijekom školovanja upisuju u Školu, prelazeći iz obrazovnog programa koji se sadržajem i opsegom razlikuje
  • učenici koji su završili obrazovanje ili dio obrazovnog programa u inozemstvu.
Razlikovne i dopunske ispite utvrđuje Nastavničko vijeće na prijedlog ravnatelja, osim za učenike iz inozemstva koji polažu ispite prema rješenju ministarstva nadležnog za obrazovanje.
 
Članak 103.
Razlikovni i dopunski ispiti mogu se polagati u cijelosti ili po cjelinama do kraja prvog polugodišta.
Vrijeme i način polaganja ovih ispita utvrđuje Nastavničko vijeće sukladno odredbama ovog Statuta (čl. 88. – 93.) koje vrijede za polaganje predmetnih i razrednih ispita.
 
Članak 104.
Temeljem odluke Nastavničkog vijeća, ravnatelj Škole izdaje svakom učeniku pojedinačno rješenje.
U rješenju se navode :
  • predmeti iz kojih učenik polaže dopunske, odnosno razlikovne ispite
  • rokovi u kojima je učenik obvezan položiti navedene ispite.
Učenik koji u zadanom roku ne položi razlikovne ili dopunske ispite upućuje se u niži razred.

8. Državna matura

Članak 105.
Srednjoškolsko obrazovanje učenika Škole završava polaganjem državne mature po postupku, uvjetima, načinu i rokovima koji propiše ministar mjerodavan za obrazovanje (Pravilnik o polaganju državne mature).
 
Članak 106.
Državnu maturu provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa Školom.
Pripremne i druge radnje vezane uz organizaciju i provedbu državne mature provodi Školsko ispitno povjerenstvo od sedam članova, a čine ga: ravnatelj kao predsjednik, ispitni koordinator, zamjenik ispitnog koordinatora i četiri nastavnika.
Ravnatelj u rujnu imenuje Školsko ispitno povjerenstvo (ŠIP) za tekuću školsku godinu, a za svaki ispitni rok (ljetni, jesenski) određuje dežurne nastavnike za provedbu ispita državne mature.

9. Pedagoške mjere

a) Pohvale i nagrade
Članak 107.
Učenici koji postižu iznimne rezultate u odgoju i obrazovanju mogu biti usmeno i pismeno pohvaljeni i nagrađeni.
Cilj je ovih mjera podržati i bodriti učenike u njihovim pozitivnim nastojanjima i djelovanju.
 
Članak 108.
Pohvale se mogu dodijeliti pojedinim učenicima, učeničkoj skupini ili razrednom odjelu.
Pohvale mogu predlagati učenici, predmetni nastavnici, razrednici, stručna tijela Škole, Školski odbor i ravnatelj.
 
Članak 109.
Pohvale mogu biti:
  • usmene, objavljene na sjednici stručnih tijela, školskim svečanim skupovima, prigodnim proslavama, svečanostima povodom završetka školske godine i sl.
  • pismene (pohvalnice, diplome, priznanja i sl.)
  • u obliku prigodnih znački, pehara i sl.
Usmenu pohvalu učeniku izriče razrednik.
Pismenu pohvalu učeniku daje Razredno ili Nastavničko vijeće.
 
Članak 110.
Nagrade se dodjeljuju učenicima koji su postigli iznimne rezultate u obrazovnim sadržajima sudjelujući na natjecanjima i osvojili jedno od prva tri mjesta na pojedinačnim državnim i međunarodnim natjecanjima.
Nagrađuju se i učenici koji su postigli iznimne rezultate u odgojnim sadržajima pomažući drugim učenicima u svladavanju nastavnih sadržaja tijekom školske godine.
 
Članak 111.
Nagrade mogu biti:
  • knjige, umjetnine, albumi, fotografije, i sl.
  • sportski rekviziti, alati i pribor za učenje i rad, pribor za umjetničko stvaranje i reproduciranje
  • novčane nagrade.
O nagradama učenika odlučuje Nastavničko vijeće, a dodjeljuju se javno.
Sredstva za nagrade osiguravaju se financijskim planom Škole iz učeničkog fonda za tekuću školsku godinu.
 
Članak 112.
Izrečene pohvale i dodijeljene nagrade ubilježit će se u trajne dokumente o učenicima (matične knjige ili drugu matičnu dokumentaciju).
b) Pedagoške mjere zbog povrede dužnosti i neispunjavanja obveza
Članak 113.
Učenicima koji ne ispunjavaju svoje dužnosti i obveze te se ne pridržavaju zakona, Statuta i drugih normativnih akata Škole mogu se izreći pedagoške mjere zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obveza ili neprimjerenog ponašanja.
Izricanje ovih pedagoških mjera ne smije biti posljedica osvete, niti smije imati za učinak zastrašivanje ili ponižavanje učenika, odnosno povredu njegove osobnosti.
 
Članak 114.
Svrha je izricanja ovih pedagoških mjera da njihovo izricanje:
  • utječe na promjenu ponašanja učenika
  • bude poticaj na odgovorno i primjerno ponašanje drugim učenicima
  • potakne učenike na preuzimanje odgovornosti i usvajanje pozitivnog odnosa prema školskim obvezama i okruženju.
Članak 115.
Ove se pedagoške mjere ne mogu izreći razrednom odjelu, obrazovnoj skupini ili nekolicini učenika, već poimence svakom učeniku.
 
Članak 116.
Pedagoške mjere izriču se postupno prema težini neprihvatljivog ponašanja učenika i samo za tekuću školsku godinu.
Škola je dužna provoditi pedagoške mjere vodeći računa o učenikovoj dobi, njegovu psihofizičkom stanju, osobinama, ranijem ponašanju, okolnostima koje utječu na učenikov razvoj i okolnostima u kojima se neprihvatljivo ponašanje dogodilo.
Izricanje pedagoških mjera provodi se prema odredbama Zakona i Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera.
 
Članak 117.
Prije izricanja pedagoške mjere učeniku se mora omogućiti savjetovanje sa stručnim suradnikom u Školi te izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima koje su važne za donošenje odluke o opravdanosti izricanja pedagoške mjere.
Mjera se može izreći i bez izjašnjavanja učenika ako se učenik bez opravdanog razloga ne odazove pozivu razrednika ili stručnog suradnika Škole.
Roditelj mora biti informiran o neprihvatljivom ponašanju, načinu prikupljanja informacija i prikupljenim informacijama koje su važne za donošenje odluke o izricanju pedagoške mjere.
Mjera se može izreći i bez informiranja roditelja ako se roditelj (skrbnik) ne odazove ni pismenom pozivu Škole na razgovor.
 
Članak 118.
U obrazloženju pedagoške mjere navest će se mjesto, vrijeme i način na koji je došlo do neprihvatljivog ponašanja te posljedice koje su nastupile ili su mogle nastupiti. Obrazloženje mora sadržavati i podatke o prethodno poduzetim preventivnim mjerama te prijedloge za pružanje pomoći i potpore učeniku s ciljem otklanjanja uzroka neprihvatljivog ponašanja.
 
Članak 119.
Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja učenika jesu:
  • opomena
  • ukor
  • opomena pred isključenje
  • isključenje iz škole.
Članak 120.
Pedagošku mjeru opomene izriče razrednik nakon drugog evidentiranog lakšeg neprihvatljivog ponašanja ili u slučaju da je učenik neopravdano izostao više od pet (5) nastavnih sati tijekom nastave godine.
Ova se mjera mora izreći najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana saznanja razloga zbog kojeg se izriče.
 
Članak 121.
Pedagošku mjeru ukora izriče Razredno vijeće zbog težeg neprihvatljivog ponašanja ili u slučaju da je učenik neopravdano izostao više od jedanaest (11) nastavnih sati tijekom nastavne godine.
Ova se mjera mora izreći najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana saznanja razloga zbog kojeg se izriče.
 
Članak 122.
Pedagošku mjeru opomene pred isključenje izriče Nastavničko vijeće zbog teškog neprihvatljivog ponašanja ili u slučaju da je učenik neopravdano izostao više od sedamnaest (17) nastavnih sati tijekom nastavne godine.
Ova se mjera mora izreći najkasnije u roku od trideset (30) dana od dana saznanja razloga zbog kojeg se izriče.
 
Članak 123.
Pedagošku mjeru isključenja iz škole izriče ravnatelj zbog osobito teškog neprihvatljivog ponašanja ili u slučaju da je učenik neopravdano izostao više od dvadeset tri (23) nastavna sata tijekom nastavne godine.
Ova se mjera mora izreći najkasnije u roku od šezdeset (60) dana od dana saznanja razloga zbog kojeg se izriče.
 
Članak 124.
Učeniku kojemu je već izrečena pedagoška mjera opomene ili ukora ponovno se izriče prethodno izrečena pedagoška mjera u slučaju neprihvatljivog ponašanja koje je manje ili iste težine za koje mu još nije izrečena pedagoška mjera.
Ista se pedagoška mjera može izreći najviše dva puta tijekom školske godine. U slučaju da se učenik ponovno neprihvatljivo ponaša, izriče se pedagoška mjera sljedeće težine.
 
Članak 125.
Učeniku kojemu je već izrečena pedagoška mjera opomene ili ukora izriče se sljedeća teža mjera u slučaju ponavljanja istog neprihvatljivog ponašanja za koje mu je već izrečena pedagoška mjera.
 
Članak 126.
Pedagoške mjere: opomena, ukor, opomena pred isključenje unose se u razrednu knjigu, a razrednik je obvezan o izrečenoj mjeri izvijestiti učenika i njegova roditelja ili skrbnika pismenim putem u roku od tri dana od izricanja mjere.
Izricanje pedagoških mjera smanjuje ocjenu vladanja učenika, osim u slučajevima kad je mjera ukinuta.
Na izrečene pedagoške mjere učenik, odnosno roditelj ili skrbnik može podnijeti prigovor u roku od osam (8) dana od izricanja izrečene mjere.
O prigovorima odlučuje:
  • Razredno vijeće za opomenu
  • Nastavničko vijeće za ukor
  • ravnatelj za opomenu pred isključenje.
Članak 127.
Tijela koja rješavaju prigovor dužna su provesti postupak i donijeti odluku u roku od trideset (30) dana od dana primitka prigovora.
Tijelo koje raspravlja o prigovoru može izrečenu mjeru potvrditi, poništiti, ukinuti ili zamijeniti blažom mjerom. Odluka tijela koje odlučuje o prigovoru je konačna.
 
Članak 128.
Izrečena pedagoška mjera opomene, ukora i opomene pred isključenje može se ukinuti ako se utvrdi da je djelovala na učenika i postigla cilj radi kojeg je izrečena.
Pedagošku mjeru ukida tijelo koje ju je donijelo.
 
Članak 129.
Pedagoška mjera isključenja iz Škole ne može se izreći ako prethodno nije izrečena neka od blažih pedagoških mjera i ako Škola nije izvijestila roditelja ili skrbnika najmanje osam (8) dana prije izricanja mjere.
 
Članak 130.
Ravnatelj imenuje povjerenstvo od tri člana iz reda nastavnika za praćenje i izricanje pedagoške mjere isključenja iz Škole. U povjerenstvo se redovito imenuje razrednik.
Obavijest o pokretanju postupka za isključenje učenika iz Škole mora biti uručena učeniku i roditelju, odnosno skrbniku najmanje tri (3) dana prije dana određenog za početak rada povjerenstva.
 
Članak 131.
Povjerenstvo omogućuje učeniku savjetovanje s odgojno-obrazovnim radnikom Škole i izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima koje su važne za donošenje odluke o opravdanosti izricanja pedagoške mjere isključenja iz Škole.
Povjerenstvo je dužno izvijestiti roditelja ili skrbnika o neprihvatljivom ponašanju učenika, prikupljenim informacijama i okolnostima koje su važne za donošenje odluke.
Povjerenstvo koje utvrđuje u cijelosti činjenično stanje u suradnji s roditeljima, školskim liječnikom i drugim stručnjacima dužno je nastojati otkloniti uzroke i spriječiti neželjene posljedice učenikova neprihvatljivog ponašanja.
 
Članak 132.
Prijedlog za izricanje ove mjere povjerenstvo utvrđuje usuglašavanjem. Ukoliko se povjerenstvo ne može usuglasiti, prijedlog se utvrđuje većinom glasova. Član povjerenstva koji nije suglasan s prijedlogom ima se pravo očitovati izdvojenim mišljenjem koje se unosi u zapisnik.
Prijedlog pedagoške mjere o isključenju učenika iz Škole s kompletnom dokumentacijom povjerenstvo dostavlja ravnatelju.
Ravnatelj rješenjem odlučuje o pedagoškoj mjeri isključenja iz Škole na temelju prijedloga povjerenstva koje se dostavlja učeniku, odnosno roditelju ili skrbniku u pismenom obliku u roku od tri (3) dana.
U odluci o isključenju učenika iz Škole mora biti naputak da učenik ima pravo polagati razredni ispit u ovoj ili drugoj Školi koja izvodi isti program.
 
Članak 133.
Ravnatelj može rješenjem privremeno, ali ne duže od osam (8) dana, udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa do donošenja odluke o izricanju pedagoške mjere, o čemu je dužan pismenim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb.
U ovom slučaju, pedagoška se mjera mora izreći u roku od petnaest (15) dana. Vrijeme privremenog udaljavanja iz odgojno-obrazovnog procesa ne smatra se neopravdanim izostankom učenika.
Protiv ovog rješenja ne može se izjaviti žalba, već se u roku od trideset (30) dana može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog upravnog suda.
 

VIII. PRAVA I DUŽNOSTI NASTAVNIKA, STRUČNIH SURADNIKA I OSTALIH RADNIKA ŠKOLE

Članak 134.
Radnici Škole su osobe koje su sa Školom sklopile ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme s punim ili nepunim radnim vremenom bilo da sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s učenicima, bilo da obavljaju stručne, administrativno-tehničke ili pomoćne poslove.
 
Članak 135.
Odgojno-obrazovni rad u Školi obavljaju nastavnici i stručni suradnici.
Nastavnik i stručni suradnik Škole može biti osoba koja pored općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ima odgovarajuću stručnu spremu i pedagoške kompetencije i koja može nastavu izvoditi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Nastavnik i stručni suradnik Škole mora ispunjavati i posebne uvjete koje odredi Osnivač Škole.
Posebni uvjeti koje mora ispunjavati nastavnik i stručni suradnik u Školi jesu: zdrav kršćanski pogled na svijet i život kako bi uz stručnu spremu i pedagošku sposobnost pružao svjedočanstvo ljudske, kulturne i kršćanske zrelosti, te sposobnost surađivanja u ostvarivanju temeljnog cilja Škole.
Svako postupanje nastavnika i stručnog suradnika protivno ovim odredbama ravnatelj može sankcionirati otkazivanjem ugovora o radu.
 
Članak 136.
Nastavnici i stručni suradnici imaju pravo i dužnost neprekidno se pedagoški i stručno usavršavati, pratiti znanstvena postignuća i unaprjeđivati pedagošku praksu.
Ravnatelj donosi godišnji plan i program usavršavanja na prijedlog nastavnika i stručnih suradnika.
Plan i program pedagoško-stručnog usavršavanja i duhovne formacije nastavnika sastavni je dio školskog Godišnjeg plana i programa.
Svi radnici trebaju sudjelovati na programima duhovne formacije koje organizira Nacionalni ured za katoličke škole.
 
Članak 137.
Radne obveze nastavnika u sklopu radnog tjedna obuhvaćaju osim neposrednog rada s učenicima, pedagoškog i stručnog usavršavanja i:
  • pripremu nastave, planiranje i priprema nastavnih zadaća, ocjenjivanje pismenih i ostalih uradaka učenika
  • vođenje različitih odgojno-obrazovnih oblika rada (razredništvo, kabinet, slobodne aktivnosti i humanitarni programi)
  • sudjelovanje u radu stručnih tijela (Razrednog i Nastavničkog vijeća, stručnog aktiva, ispitnog povjerenstva)
  • pripreme i provedbe izleta i/ili ekskurzija
  • nazočnost javnim priredbama i svečanostima
  • nazočnost u izvannastavnim aktivnostima iz Školskog kurikula
  • posjete kulturnim i drugim ustanovama i institucijama
  • suradnju s roditeljima, odgojiteljima Sjemeništa, skrbnicima, učeničkim domovima i drugim pravnim osobama.
Ostale obveze nastavnika u neposrednom nastavnom kao i u drugim oblicima rada uspostavljaju se sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona, Godišnjem planu i programu Škole, Školskom kurikulu te općim aktima Škole.
 
Članak 138.
Tjedno radno vrijeme nastavnika je četrdeset (40) sati. Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada utvrđuje se Pravilnikom o normi.
Normu neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim predmetima kao i način utvrđivanja broja izvršitelja na odgojno-obrazovnim i drugim poslovima u srednjoj školi propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
 
Članak 139.
Ugovor o zasnivanju i prekidu radnog odnosa u Školi donosi ravnatelj uz prethodnu suglasnost Školskog odbora.
Osnivač može glede zasnivanja radnog odnosa postaviti i posebne uvjete koji će se uglavnom odnositi na ćudoredne osobine radnika.
 
Članak 140.
Nastavnici i stručni suradnici bez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici.
Ravnatelj utvrđuje program pripravničkog staža u suradnji sa stručnim suradnicima.
Pripravnički staž traje godinu dana, tijekom koje se pripravnik osposobljava za samostalan rad. U roku od godine dana od isteka pripravničkog staža dužan je položiti stručni ispit.
Rok za polaganje stručnog ispita u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova nesposobnost za rad.
Ukoliko pripravnik ne položi stručni ispit, prestaje mu radni odnos sukladno Zakonu.
Program, način i uvjeti polaganja utvrđuju se i provode sukladno pravilniku koji donosi ministar nadležan za obrazovanje.
 
Članak 141.
Nastavnici zasnivaju radni odnos Ugovorom o radu na temelju natječaja. Potrebu za nastavnikom Škola obvezno oglašava putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te objavljuje na mrežnoj stranici i na oglasnoj ploči Škole.
S nastavnikom koji ima zasnovan radni odnos u jednoj srednjoj školi s nepunom tjednom normom može se zasnovati radni odnos u drugoj školi do propisane tjedne norme rada bez javnog oglašavanja.
Ukoliko se na javni natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete utvrđene Zakonom, radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme s osobom koja glede stupnja stručne spreme ne ispunjava uvjete utvrđene Zakonom o srednjem školstvu, a najdulje do kraja školske godine u kojoj je zasnovan radni odnos.
 
Članak 142.
Nastavniku, koji tijekom školske godine ispuni uvjete za starosnu mirovinu, prestaje radni odnos na kraju školske godine u kojoj je ispunio uvjete za prestanak radnog odnosa prema propisima Zakona o radu.
 
Članak 143.
Ravnatelj utvrđuje ispunjava li svaki nastavnik tjedna zaduženja i obveze određene Statutom, općim aktima, Godišnjim planom i programom Škole, te Školskim kurikulom.
Ravnatelj je dužan pribaviti mišljenje Nastavničkog vijeća i drugih stručnih službi te izvješća i nalaze mjerodavnih prosvjetnih tijela ukoliko nastavnik ne ispunjava obveze iz stavka 1. ovog članka.
 
Članak 144.
Nastavnici su dužni svake tri (3) godine obaviti liječnički pregled.
Raspored upućivanja nastavnika na liječnički pregled utvrđuje ravnatelj Škole.
 
Članak 145.
U slučaju sumnje da je nastavniku narušeno psihofizičko zdravlje u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost, ravnatelj predlaže Školskom odboru upućivanje nastavnika na liječnički pregled i prije isteka roka od tri (3) godine.
Ukoliko nastavnik odbije izvršiti odluku o upućivanju na liječnički pregled, prestaje mu radni odnos.
Ako se liječničkim nalazom utvrdi da je zdravlje nastavnika bitno narušeno i da mu je bitno umanjena sposobnost obavljanja odgojno-obrazovnog rada, ravnatelj ga je dužan rasporediti na druge odgovarajuće poslove prema njegovoj radnoj sposobnosti.
Ako nastavnik odbija preuzeti novi raspored, prestaje mu radni odnos (osobno uvjetovan otkaz).
 
Članak 146.
Škola ima tajnika.
Tajnik Škole jest osoba koja ima visoku stručnu spremu pravnog smjera i koja ispunjava posebne uvjete koje određuje Osnivač.
Tajnik obavlja upravno-pravne i stručne poslove te poslove u svezi s radnim odnosima. Radni odnosi u Školi uređuju se sukladno propisima koji uređuju područje srednjoškolskog obrazovanja, općim propisima o radnim odnosima i kolektivnom ugovoru.
 
Članak 147.
Prava i obveze stručnih suradnika i ostalih radnika Škole utvrđuju se općim aktima sukladno propisima o radnim odnosima i kolektivnom ugovoru.
Poslove ostalih radnika u Školi mogu obavljati osobe koje, pored općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, ispunjavaju i posebne uvjete utvrđene ovim Statutom i drugim općim aktima Škole, kao i posebnim uvjetima koje propisuje Osnivač.
 

IX. UPRAVLJANJE ŠKOLOM

a) Ravnatelj

Članak 148.
Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj Škole koji je odgovoran za zakonitost i stručnost njezina rada, a osobno je odgovoran Osnivaču.
Ravnatelj:
  • predstavlja i zastupa Školu
  • organizira i vodi poslovanje i rad Škole
  • poduzima sve pravne radnje u ime i na račun Škole
  • zastupa Školu u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima
  • predlaže Školskom odboru Statut i opće akte Škole za čije je donošenje mjerodavan Školski odbor
  • u suradnji s Nastavničkim vijećem predlaže Školskom odboru donošenje Školskog kurikula i Godišnjeg plana i programa rada Škole
  • dostavlja elektroničkom poštom Ministarstvu znanosti i obrazovanja Godišnji plan i program rada i Školski kurikul do 15. listopada tekuće godine
  • predlaže Školskom odboru financijski plan, te godišnji obračun na usvajanje
  • sudjeluje u radu Školskog odbora bez prava odlučivanja
  • provodi odluke i zaključke Osnivača, Školskog odbora i stručnih tijela
  • saziva konstituirajuću sjednicu Vijeća roditelja
  • odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa uz prethodnu suglasnost Osnivača i Školskog odbora, a samostalno u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do šezdeset (60) dana
  • izdaje nastavnicima i stručnim suradnicima odluku o tjednom i godišnjem zaduženju, a ostalim radnicima odluku o rasporedu radnog vremena
  • imenuje članove školskog ispitnog povjerenstva za organizaciju i provođenje državne mature u Školi
  • imenuje sva povjerenstva potrebna za zakonitost rada u Školi predviđena zakonom i općim aktima
  • utvrđuje raspored sati dnevnog trajanja nastave
  • imenuje razrednike razrednih odjela
  • saziva i vodi sjednice Nastavničkog vijeća
  • posjećuje nastavu i druge oblike odgojno obrazovnog rada, analizira rad učitelja i stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje
  • brine se o pravima učenika i radnika škole
  • brine i odgovara za sigurnost učenika i radnika Škole
  • upućuje radnike na redovite liječničke preglede i predlaže Školskom odboru psihofizičko vještačenje ako procijeni da je potrebno i prije redovitog sistematskog pregleda
  • skrbi o ispravnom prikupljanju i korištenju osobnih podataka učenika i radnika Škole
  • potpisuje svjedodžbe i druge javne isprave i akte
  • nadzire pravodobno i točno unošenje podataka u Matičnu knjigu i u e-Maticu
  • surađuje s nadležnim tijelima i ustanovama te roditeljima i učenicima
  • brine o katoličkom identitetu Škole
  • brine o vjerskoj formaciji radnika
  • brine o duhovnom životu učenika i radnika Škole
  • obavlja druge poslove utvrđene zakonskim, podzakonskim propisima te Statutom i drugim općim aktima Škole te poslove za koje izrijekom zakonom, provedbenim propisima ili općim aktima nisu ovlaštena druga tijela Škole.
Članak 149.
Ravnatelj, sukladno svojim ovlastima, može drugoj osobi dati posebnu punomoć za zastupanje u pojedinom slučaju.
O sadržaju i trajanju punomoći odlučuje ravnatelj.
 
Članak 150.
Za ravnatelja Škole može biti imenovana osoba koja:
  • ispunjava uvjete za rad na radnom mjestu nastavnika ili stručnog suradnika, a ima završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij
  • posjeduje radno iskustvo u obavljanju odgojno-obrazovnih poslova u školskim ustanovama prema pozitivnim zakonskim propisima
  • ispunjava uvjete koje propisuje Osnivač.
Ravnatelja imenuje i razrješuje Osnivač sukladno Odluci o osnivanju Škole i Ugovoru između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije.
Služba ravnatelja traje do opoziva.
S imenovanim ravnateljem predsjednik Školskog odbora sklapa ugovor o radu.
 
Članak 151.
Osnivač može imenovati zamjenika ravnatelja u slučaju dulje spriječenosti ravnatelja u obavljanju ravnateljskih dužnosti.
Ukoliko ravnatelj privremeno ne može obavljati ravnateljske poslove, zamjenjuje ga osoba koju iz reda članova Nastavničkog vijeća odredi Osnivač.

b) Školski odbor

Članak 152.
Školski odbor upravljačko je tijelo koje uz Osnivača upravlja Školom.
Školski odbor ima sedam članova, od kojih su tri člana iz Nastavničkog vijeća, jedan predstavnik roditelja učenika, a preostala tri člana Osnivač bira samostalno.
Mandat članovima Školskog odbora traje četiri (4) godine ako Osnivač ne odluči drugačije.
Mandat članovima teče od konstituiranja Školskog odbora.
Predsjednika Školskog odbora imenuje i razrješuje Osnivač.
 
Članak 153.
Uz poslove za koje je kao tijelo upravljanja Škole ovlašteno zakonom i provedbenim propisima, Školski odbor:
  • donosi Statut, njegove izmjene i dopune, uz prethodnu suglasnost Osnivača, na prijedlog ravnatelja Škole
  • donosi opće akte Škole na prijedlog ravnatelja Škole
  • donosi Pravilnik o kućnom redu i Etički kodeks neposrednih nositelja odgojno-obrazovnih djelatnosti, nakon provedene rasprave na Nastavničkom vijeću, Vijeću roditelja i Vijeću učenika, uz prethodnu suglasnost Osnivača
  • donosi Školski kurikul na prijedlog Nastavničkog vijeća i ravnatelja Škole
  • donosi Godišnji plan i program rada na prijedlog ravnatelja škole i nadzire njegovo izvršavanje
  • donosi financijski plan, polugodišnji i godišnji obračun na prijedlog ravnatelja
  • daje prethodnu suglasnost ravnatelju Škole u vezi zasnivanja i prestanka radnog odnosa sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Ugovora o katoličkim osnovnim i srednjim školama i Zakonika kanonskog prava
  • na prijedlog ravnatelja donosi odluku o upućivanju na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti radnika za kojega postoji osnovana sumnja da mu je psihofizičko zdravlje narušeno u mjeri koja umanjuje njegovu radnu sposobnost
  • uz suglasnost Osnivača odlučuje:
    • o zahtjevima radnika za zaštitu prava iz radnog odnosa
    • o promjeni djelatnosti Škole
    • o promjeni naziva i sjedišta Škole
    • o statusnim promjenama škole
  • daje Osnivaču i ravnatelju prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima važnim za rad i sigurnost u školi
  • odlučuje o upisu u prvi razred učenika u dobi iznad sedamnaest (17), a do osamnaest (18) godina uz suglasnost Osnivača
  • razmatra rezultate odgojno-obrazovnog rada radi unapređivanja kvalitete rada
  • obavlja druge poslove određene ovim Statutom i drugim općim aktima Škole.
Članak 154.
Konstituirajuću sjednicu Školskog odbora saziva ravnatelj Škole u roku od petnaest (15) dana od zaprimanja odluke Osnivača o imenovanju Školskog odbora.
Ravnatelj Škole otvara rad konstituirajuće sjednice Školskog odbora te čita odluku Osnivača o imenovanju predsjednika i članova Školskog odbora,
Sjednice Školskog odbora saziva i njima rukovodi predsjednik.
Pismeni poziv s prijedlogom dnevnog reda i materijalima za raspravu dostavlja se najmanje pet (5) dana prije održavanja sjednice članovima Školskog odbora poštom, e-poštom ili telefonskim putem.
 
Članak 155.
Školski odbor može održati sjednicu ako je nazočna većina od ukupnog broja članova Školskog odbora.
U radu Školskog odbora sudjeluje i ravnatelj Škole bez prava odlučivanja.
Nakon utvrđivanja kvoruma potrebnog za rad sjednica započinje usvajanjem dnevnog reda na kojem je u pravilu uvijek prva točka Usvajanje zapisnika s prethodne sjednice.
U hitnim situacijama, koje ne trpe odgodu, sjednica Školskog odbora može se održati elektroničkom poštom ili telefonskim putem.
Ako je sjednica održana telefonskim putem, pismena očitovanja članova stavljaju se u privitak zapisnika te sjednice.
 
Članak 156.
Glasanje na sjednici je javno, osim ako Školski odbor ne odluči drugačije.
Odluke Školskog odbora pravovaljane su ako su izglasane većinom glasova od ukupnog broja članova Školskog odbora.
O radu Školskog odbora vodi se zapisnik u koji se obvezno unose imena nazočnih članova, odluke, zaključci i izdvojena mišljenja članova.
Zapisnik vodi tajnik Škole, a u slučaju njegove spriječenosti član Školskog odbora kojega na sjednici odredi predsjednik. Zapisnik potpisuje predsjednik Školskog odbora i zapisničar.
Odluke Školskog odbora koje su od interesa za radnike Škole, učenike i njihove roditelje, objavljuju se na oglasnoj ploči Škole.
 
Članak 157.
Na sjednice Školskog odbora predsjednik može uz prethodnu suglasnost većine članova odbora pozvati i druge osobe koje o određenim pitanjima i poslovima mogu dati potrebna objašnjenja. Pozvane osobe sudjeluju na sjednici bez prava odlučivanja.
Školski odbor može osnovati povjerenstva za razmatranja određenih pitanja važnih za rad Škole.
Povjerenstvo može biti u svako doba opozvano od strane Školskog odbora.
 
Članak 158.
Članu Školskog odbora mandat prestaje razrješenjem i prije isteka vremena na koji je imenovan:
  • ukoliko sam zatraži razrješenje
  • ukoliko ne ispunjava dužnosti člana odbora
  • ukoliko svojim ponašanjem povrijedi ugled dužnosti koju vrši
  • ukoliko članu izabranom iz Nastavničkog vijeća prestane radni odnos u školi
  • ukoliko članu koji je predstavnik roditelja učenika dijete odlazi iz Škole
  • u svim drugim slučajevima predviđenim zakonom.
Odluku o razrješenju donosi Osnivač.
U svakom slučaju prilikom razrješenja člana Školskog odbora Osnivač će imenovati novog člana kojemu mandat traje samo do isteka mandata razriješenog člana.
 
Članak 159.
Ako prosvjetni inspektor tijekom obavljanja nadzora nad Školom utvrdi da Školski odbor obavlja poslove iz svoga djelokruga u suprotnosti sa zakonom, o tome će obavijestiti Osnivača koji je tada dužan raspustiti Školski odbor i imenovati povjerenstvo.
Povjerenstvo ima tri člana, od kojih je najmanje jedan član iz reda nastavnika, i ima sve ovlasti kao i Školski odbor te je dužno pokrenuti postupak imenovanja novoga Školskog odbora.
Mandat povjerenstva traje do konstituiranja novoga Školskog odbora.
 

X. STRUČNA TIJELA ŠKOLE

 
Članak 160.
Stručna tijela Škole su Nastavničko vijeće i Razredno vijeće.
 
Članak 161.
Nastavničko vijeće čine svi nastavnici, stručni suradnici i ravnatelj Škole.
Nastavničko vijeće:
  • sudjeluje u utvrđivanju Godišnjeg plana i programa Škole i prati njegovo ostvarivanje
  • predlaže Školski kurikul
  • ocjenjuje stručne i pedagoške rezultate Škole
  • skrbi o uspješnom ostvarivanju odgojno-obrazovnog rada i o primjeni suvremenih oblika i metoda nastavnog rada s učenicima
  • zaključuje o oblicima pružanja pomoći djeci koja imaju pravo školovanja u Republici Hrvatskoj, a koja ne znaju ili nedostatno poznaju hrvatski jezik
  • odlučuje o zahtjevu učenika ili roditelja (skrbnika) za prijelaz učenika u Školu, odnosno promjenu upisanog obrazovnog programa
  • utvrđuje trajanje dopunskog rada za učenike koji na kraju nastavne godine imaju ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dvaju nastavnih predmeta
  • određuje nadnevke održavanja popravnih ispita i objavljuje ih na mrežnoj stranici i oglasnoj ploči
  • odlučuje o zahtjevima učenika i roditelja o ispitima pred povjerenstvom nakon zaključene ocjene
  • određuje sadržaj razlikovnih i dopunskih ispita
  • odlučuje o nagradama i pedagoškim mjerama iz svog djelokruga
  • na prijedlog nadležnog liječnika odlučuje o privremenom ili trajnom oslobađanju obveze svladavanja sadržaja nastavnog predmeta ili aktivnosti koje bi mogle štetiti zdravlju učenika
  • raspravlja o prijedlogu Etičkog kodeksa neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti i Pravilnika o kućnom redu
  • utvrđuje program pripravničkog staža za nastavnike pripravnike
  • predlaže tri (3) člana Školskog odbora iz reda nastavnika i stručnih suradnika
  • raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima utvrđenim zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona, ovim Statutom i općim aktima Škole.
Sjednice Nastavničkog vijeća saziva ravnatelj i njima predsjedava.
Nakon utvrđivanja kvoruma potrebnog za rad sjednica započinje verifikacijom zapisnika s prošle sjednice i usvajanjem dnevnog reda.
Nastavničko vijeće donosi odluke većinom glasova nazočnih članova.
O radu Nastavničkog vijeća vodi se zapisnik.
Zapisnike sa sjednice Nastavničkog vijeća vodi tajnik Škole ili član Nastavničkog vijeća kojeg odredi ravnatelj.
 
Članak 162.
Razredno vijeće čine nastavnici koji izvode nastavu u razrednom odjelu.
Razredno vijeće:
  • skrbi o obrazovanju učenika u razrednom odjelu
  • skrbi o izvršavanju nastavnog plana i programa
  • utvrđuje opći uspjeh učenika
  • predlaže i odlučuje o pedagoškim mjerama za koje je ovlašteno
  • surađuje s roditeljima, odnosno starateljima učenika
  • odgovara za rad i uspjeh razrednog odjela
  • utvrđuje ocjenu iz vladanja
  • obavlja druge poslove utvrđene ovim Statutom.
Razredno vijeće radi na sjednicama, a saziva ga razrednik razrednog odjela ili ravnatelj koji ujedno i rukovodi sjednicom.
Razredno vijeće donosi odluke većinom glasova nazočnih članova.
 
Članak 163.
Svaki razredni odjel ima razrednika.
Razrednik je stručan voditelj razreda i Razrednog vijeća.
Razrednika određuje ravnatelj na početku školske godine.
Razrednik:
  • brine o realizaciji nastavnog plana i programa i Godišnjeg plana rada
  • prati rad i redovito pohađanje nastave učenika razrednog odjela te skrbi o njima
  • održava tjedno sat razrednog odjela na kojem razmatra i rješava odgojno-obrazovna pitanja i probleme razrednog odjela
  • organizira prijeko potrebnu pomoć učenicima
  • brine o redovitom ocjenjivanju učenika
  • predsjeda ispitnim povjerenstvima učenika svog razreda ako nije ispitivač na ispitu
  • podnosi izvješća o radu razrednog odjela i razrednog vijeća Nastavničkom vijeću i ravnatelju Škole
  • predlaže Razrednom vijeću ocjenu iz vladanja
  • ispunjava i supotpisuje razredne svjedodžbe, prijepise ocjena i drugu razrednu dokumentaciju
  • surađuje s roditeljima (skrbnicima i odgojiteljima u Sjemeništu) u odgojno-obrazovnom procesu
  • saziva roditeljske sastanke ili organizira druge oblike suradnje u dogovoru s ravnateljem
  • izvješćuje učenike i njihove roditelje odnosno skrbnike o postignutim rezultatima
  • poziva na razgovor u Školu roditelja koji ne skrbi o učenikovu redovitom izvršavanju školskih obveza
  • priprema i saziva sjednice Razrednog vijeća
  • predlaže pohvale i nagrade učenicima
  • predlaže pedagoške mjere i odlučuje o pedagoškim mjerama iz svog djelokruga
  • prati život i rad učenika izvan škole
  • obavlja druge poslove sukladno ovom Statutu i drugim općim aktima Škole.
Članak 164.
Stručno vijeće (aktiv) čine svi nastavnici odgovarajućeg nastavnog predmeta, odnosno skupine srodnih predmeta.
Stručna vijeća stručna su tijela Nastavničkog vijeća koja se brinu o što uspješnijem izvođenju nastave prema okvirnom, odnosno izvedbenom programu pojedinih nastavnih predmeta ili skupine predmeta ili prema Godišnjem izvedbenom kurikulu.
 
Članak 165.
Stručna vijeća (aktivi) rade na sjednicama.
Sjednicu stručnog vijeća priprema, saziva i vodi voditelj stručnog vijeća kojeg, na prijedlog Nastavničkog vijeća, imenuje ravnatelj.
 
Članak 166.
Stručno vijeće (aktiv) obavlja stručne poslove u svezi s izradom izvedbenog programa, kriterija i instrumenata za praćenje i ocjenjivanje znanja i vještina učenika, kao i obveza učenika u svakom predmetu, predlaganjem nabave nastavnih sredstava i pomagala za odgovarajuće predmete, odabirom udžbenika i priručnika, te druge pomoćne literature, kao i predlaganjem rasporeda nastavnika po nastavnim predmetima, razredima i razrednim odjelima.
Stručno vijeće obavlja i druge stručne poslove na temelju zaključaka i uputa Nastavničkog vijeća.
 

XI. RODITELJI, SKRBNICI UČENIKA I ODGOJITELJI U SJEMENIŠTU

Članak 167.
Radi što uspješnijeg ostvarivanja ciljeva odgojno-obrazovne djelatnosti, Škola surađuje s roditeljima, skrbnicima i odgojiteljima u Sjemeništu.
Suradnja Škole s roditeljima, skrbnicima učenika, odgojiteljima u Sjemeništu ostvaruje se putem individualnih razgovora, Vijeća roditelja, roditeljskih susreta i duhovnih obnova i sl.
 
Članak 168.
Roditelji, skrbnici i odgojitelji u Sjemeništu dužni su pratiti rad i napredovanje učenika, odazvati se pozivima Škole i sa Školom surađivati.
Roditelji, skrbnici i odgojitelji u Sjemeništu odgovorni su za učenikovo redovno pohađanje nastave.
Za sudjelovanje učenika u izbornim i fakultativnim predmetima, izvannastavnim aktivnostima, programima i projektima koji nisu obvezni potrebno je pribaviti pismenu suglasnost roditelja.
 
Članak 169.
Ostvarivanje prava i obveza roditelja ili skrbnika učenika te suradnja između roditelja ili skrbnika i Škole pobliže se uređuje Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Škole.
 
Članak 170.
Poseban oblik suradnje škole s roditeljima i skrbnicima učenika te odgojiteljima u Sjemeništu ostvaruje se kroz Vijeće roditelja.
Vijeće roditelja ima devet (9) članova.
Vijeće roditelja sastavljeno je od predstavnika roditelja i skrbnika učenika razrednih odjela Škole te jednog predstavnika Sjemeništa.
Roditelji učenika svakog razrednog odjela biraju na početku školske godine jednog predstavnika u Vijeće roditelja na roditeljskom sastanku.
Izbor predstavnika roditelja iz prethodnog stavka ovog članka obavlja se javnim glasanjem na sastanku razrednog odjela.
Za člana Vijeća roditelja izabran je predstavnik roditelja koji je dobio najveći broj glasova nazočnih roditelja.
Postupkom izbora rukovodi razrednik razrednog odjela.
 
Članak 171.
Konstituirajuću sjednicu izabranih predstavnika u Vijeće roditelja saziva ravnatelj Škole koji do izbora predsjednika Vijeća predsjeda sjednicom.
Vijeće roditelja smatra se konstituiranim izborom predsjednika Vijeća.
Predsjednik Vijeća bira se tajnim glasanjem natpolovičnom većinom glasova između svih članova Vijeća.
Tajno glasanje obavlja se zaokruživanjem jednog imena na glasačkom listiću s imenima svih članova.
Ako su dva kandidata ili više njih dobila isti broj glasova, u drugom krugu bira se samo između tih kandidata dok se ne postigne potrebna većina.
Glasanje za izbor predsjednika Vijeća provodi radnik Škole kojeg odredi ravnatelj.
Zamjenik predsjednika Vijeća bira se na isti način i po postupku koji je određen za predsjednika.
 
Članak 172.
Mandat članovima Vijeća roditelja traje jednu školsku godinu.
Roditelju prestaje članstvo u Vijeću roditelja:
  • ako sam zatraži razrješenje
  • ako njegovu djetetu prestane status redovnog učenika Škole
  • ako tako odluče roditelji razrednog odjela čiji je izabrani predstavnik
  • ako tako odluči ravnatelj.
U slučaju prijevremenog prestanka mandata člana Vijeća roditelja imenuje se novi član sukladno odredbama Statuta.
 
Članak 173.
Vijeće roditelja radi na sjednicama i:
  • daje mišljenje o prijedlogu Školskog kurikula i Godišnjeg plana i programa Škole i raspravlja o izvješćima ravnatelja o njihovom izvršenju
  • razmatra predstavke i prijedloge roditelja ili nastavnika od interesa za rad Škole i daje svoje mišljenje
  • upućuje prijedloge, mišljenja i slične predstavke ravnatelju Škole i Školskom odboru vezane uz unaprjeđivanje i ostvarivanje ciljeva odgojno-obrazovne djelatnosti
  • raspravlja o prijedlogu Etičkog kodeksa neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti i Pravilnika o kućnom redu
  • razmatra probleme u odgojnom radu u Školi i daje svoje prijedloge za njihovo rješavanje
  • zauzima stavove o pitanjima koja su u nadležnosti tijela upravljanja i stručnih tijela kada to oni zatraže od Vijeća roditelja
  • daje inicijativu za poduzimanje akcija koje vode boljoj opremljenosti škole i suradnji s drugim ustanovama i različitim društvima
  • daje mišljenje i prijedloge o ponašanju učenika i izvan nje
  • daje mišljenje o organiziranju izleta, ekskurzija, sportskih natjecanja i kulturnih manifestacija te duhovno-pedagoških susreta učenika
  • daje mišljenje i prijedloge o socijalnom i ekonomskom položaju učenika i pružanju odgovarajuće pomoći
  • raspravlja o drugim pitanjima značajnim za rad Škole.
Odluke se donose većinom glasova nazočnih članova Vijeća.
 
Članak 174.
Sjednice Vijeća roditelja saziva predsjednik Vijeća roditelja odnosno njegov zamjenik ako je predsjednik Vijeća roditelja privremeno spriječen u obavljanju poslova predsjedavajućeg.
Prijedlog za sazivanje sjednice može dati svaki član Vijeća roditelja, a predsjednik je obvezan sazvati sjednicu ako to zatraži jedna trećina (1/3) članova Vijeća ili ravnatelj škole.
O radu Vijeća roditelja vodi se zapisnik.
Zapisnik vodi član Vijeća kojeg odredi predsjednik Vijeća.
 

XII. OPĆI AKTI ŠKOLE

Članak 175.
Opći akti Škole su:
  • Statut
  • Pravilnici.
Pravilnici su:
  1. Pravilnik o radu
  2. Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Škole
  3. Pravilnik o računovodstvu i financijskom poslovanju
  4. Pravilnik o zaštiti od požara
  5. Pravilnik o zaštiti na radu
  6. Pravilnik o kućnom redu
  7. Pravilnik o radu školske knjižnice
  8. Pravilnik o stjecanju i korištenju sredstava učeničkog fonda
  9. Pravilnik o testiranju na alkohol, droge i druga sredstva ovisnosti na radnom mjestu
  10. Pravilnik o promicanju spoznaja o štetnosti uporabe duhanskih proizvoda
  11. Pravilnik o zaštiti arhivskoga i registraturnog gradiva NKG-a Split
  12. Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave u školi
  13. Pravilnik o videonadzoru
  14. Pravilnik o obradi i zaštiti osobnih podataka
  15. Pravilnik o načinu i postupku zapošljavanja
  16. Etički kodeks neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti
  17. drugi opći akti sukladno zakonskim odredbama.
Članak 176.
Statut Škole i pravilnici donose se sukladno čl. 153. ovog Statuta.
 
Članak 177.
Opći akti objavljuju se na mrežnoj stranici i na oglasnoj ploči Škole.
Opći akti stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči, ako pojedinim aktom nije određen kraći rok njegova stupanja na snagu.
Opći akti primjenjuju se od dana stupanja na snagu, osim ako je aktom dan početka primjene određen drugačije.
 

XIII. RAD KOLEGIJALNIH TIJELA

Članak 178.
Školski odbor, Nastavničko vijeće, Razredno vijeće, Vijeće roditelja i Vijeće učenika (u daljem tekstu: kolegijalna tijela) rade na sjednicama.
Sjednice kolegijalnih tijela održavaju se prema potrebi i u skladu sa zakonskim propisima i Godišnjim planom i programom Škole.
Pravo nazočnosti na sjednici kolegijalnih tijela imaju članovi vijeća, ravnatelj i osobe koje predsjednici vijeća pozovu na sjednicu.
Sjednica kolegijalnog tijela može se održati i vijeće može pravovaljano odlučivati ako je na sjednici nazočna većina ukupnog broja članova vijeća.
O radu kolegijalnih tijela na sjednici vodi se zapisnik. Zapisnik potpisuju predsjedavatelj sjednice i zapisničar.
 
Članak 179.
Rad kolegijalnih tijela odvija se u skladu s odredbama ovog Statuta.
 

XIV. JAVNOST RADA

Članak 180.
Rad škole i njezinih tijela je javan. Javnost rada ostvaruje se osobito:
  • redovitim i pravodobnim izvještavanjem učenika, radnika, roditelja, skrbnika i odgojitelja u Sjemeništu
  • podnošenjem izvješća ovlaštenim upravnim tijelima i Osnivaču o rezultatima rada
  • objavljivanjem općih akata
  • priopćenjima s održanih sjednica kolegijalnih tijela
  • objavljivanjem Statuta.
Za javnost rada odgovoran je ravnatelj.
Škola omogućava pristup informacijama koje posjeduje u skladu s pravilima Osnivača, Zakonom o pravu na pristup informacijama i drugim pozitivnim propisima Republike Hrvatske, primjenjujući Pravilnik o zaštiti osobnih podataka.
 
Članak 181.
Informacije i podatke o obavljanju djelatnosti ili uvid u dokumentaciju Škole sredstvima javnog priopćavanja i drugim pravnim osobama može dati samo ravnatelj ili radnik Škole kojega ravnatelj ovlasti.
 

XV. POSLOVNA I PROFESIONALNA TAJNA

Članak 182.
O čuvanju poslovne i profesionalne tajne neposredno skrbi ravnatelj i tajnik ili neka druga ovlaštena osoba.
Obveza čuvanja poslovne tajne ne odnosi se na davanje podataka pravosudnim i upravnim tijelima.
Povreda čuvanja poslovne i profesionalne tajne predstavlja težu povredu radne obveze.
 
a) Poslovna tajna
Članak 183.
U interesu čuvanja sigurnosti i uspješnosti poslovanja pojedini podaci o radu i poslovanju Škole kao i odnos Škole prema drugim tijelima predstavljaju poslovnu tajnu i mogu se priopćiti trećim osobama samo na način propisan zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima Škole.
Poslovnom tajnom smatraju se:
  • dokumenti koje ravnatelj proglasi poslovnom tajnom
  • podaci koje nadležno tijelo kao povjerljive priopći Školi
  • podaci o poslovnim rezultatima Škole
  • mjere i način postupanja u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti
  • plan fizičke i tehničke zaštite radnika i imovine Škole
  • druge isprave i podatci čije bi priopćavanje bilo protivno interesima Škole i njenog Osnivača.
Članak 184.
Podatke i isprave koji se smatraju poslovnom tajnom dužni su čuvati svi radnici Škole bez obzira na koji su način saznali za te podatke i isprave.
Obveza čuvanja poslovne tajne traje i nakon prestanka radnog odnosa u Školi.
 
Članak 185.
Podatci i isprave koji se smatraju poslovnom tajnom mogu se dostaviti i dati na očevid tijelima ovlaštenim zakonom odnosno tijelima i osobama kojima ovlaštenje proizlazi iz dužnosti koju obavljaju.
 
b) Profesionalna tajna
Članak 186.
Profesionalnom tajnom smatra se sve što nastavnici, stručni suradnici i drugi radnici Škole saznaju o učenicima i njihovim roditeljima, a čije bi iznošenje u javnost moglo nanijeti moralnu ili materijalnu štetu učenicima, roditeljima ili skrbnicima učenika.
 

 

XVI. ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA

Članak 187.
Prikupljanje, obrada, korištenje i zaštita osobnih podataka fizičkih osoba u Školi provodi se u skladu s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka, Zakonom o provedbi opće uredbe o zaštiti osobnih podataka i drugim propisima.
U Školi se osobni podatci fizičkih osoba prikupljaju radi ispunjenja zakonskih obveza, u svrhu zadaća od javnog interesa i svih javnih obveza škole.
U Školi će se osobni podatci obrađivati uz uvjete propisane zakonom i u svrhu za koju je ispitanik dao privolu.
Članak 188.
Osobni podatci smiju se u Školi prikupljati i dalje obrađivati:
  • u slučajevima određenim zakonom
  • uz privolu ispitanika u svrhu za koju je ispitanik dao privolu
  • u svrhu izvršavanja zakonskih obveza Škole
  • u svrhu sklapanja i izvršenja ugovora u kojem je ispitanik stranka
  • u svrhu zaštite života ili tjelesnog integriteta ispitanika ili druge osobe u slučaju kada ispitanik fizički ili pravno nije u mogućnosti dati svoj pristanak
  • ako je obrada podataka nužna radi ispunjenja zadataka koji se izvršavaju u javnom interesu ili u izvršavanju javnih ovlasti Škole ili treće strane kojoj se podatci dostavljaju
  • ako je obrada podataka prijeko potrebna u svrhu zakonitog interesa Škole ili treće strane kojoj se podatci otkrivaju, osim ako prevladavaju interesi zaštite temeljnih prava i sloboda ispitanika
  • kada je ispitanik sam objavio osobne podatke.
Osobni podatci koji se odnose na učenike i malodobne osobe mogu se prikupljati i obrađivati u skladu sa zakonom uz posebne mjere zaštite.
Osobne podatke mogu u Školi prikupljati i obrađivati samo za to ovlaštene osobe.
Ravnatelj može ugovorom pojedine poslove u svezi s obradom osobnih podataka povjeriti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi.
 
Članak 189.
U Školi je zabranjeno prikupljati i dalje obrađivati osobne podatke koji se odnose na rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska i druga uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje i spolni život te osobne podatke o kaznenom i prekršajnom postupku.
Iznimno se podatci iz stavka 1. ovoga članka mogu prikupljati i dalje obrađivati:
  • uz privolu ispitanika
  • kada je prikupljanje i obrada podataka potrebna radi izvršavanja prava i obveza koje Škola ima prema posebnim propisima
  • kada je obrada prijeko potrebna radi zaštite života ili tjelesnog integriteta ispitanika i druge osobe kada ispitanik zbog fizičkih ili pravnih razloga nije u mogućnosti dati svoju privolu
  • kada se obrada provodi u okviru djelatnosti Škole pod uvjetom da se obrada odnosi izrijekom na učenike i radnike Škole i da podatci ne budu otkriveni trećoj strani bez pristanka ispitanika
  • kada je obrada podataka potrebna radi uspostave ostvarenja ili zaštite potraživanja propisanih zakonom
  • kada je ispitanik objavio osobne podatke.
U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka obrada podataka mora biti posebno označena i zaštićena.
 
Članak 190.
Ravnatelj je ovlašten imenovati radnika Škole povjerenikom za zaštitu osobnih podataka.
Radnik iz stavka 1. ovog članka:
  • skrbi o zakonitosti obrade osobnih podataka
  • upozorava tijela i radnike Škole na primjenu propisa o zaštiti osobnih podataka u slučajevima planiranja i radnji koje mogu utjecati na privatnost i zaštitu osobnih podataka
  • upoznaje sve koji obrađuju osobne podatke s njihovim zakonskim obvezama kod zaštite osobnih podataka
  • izrađuje metodološke preporuke za zaštitu osobnih podataka
  • prati promjenu organizacijskih i tehničkih mjera za zaštitu osobnih podataka te predlaže poboljšanje tih mjera
  • daje prijedloge i preporuke za unapređenje zaštite osobnih podataka.
Ravnatelj ne može imenovati povjerenikom za zaštitu osobnih podataka radnika protiv kojega se vodi postupak zbog povrede radne obveze, kojemu je izrečeno upozorenje zbog povrede radne obveze ili kojemu je izrečena mjera zbog povrede Etičkog kodeksa.
O imenovanom radniku iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj treba izvijestiti Agenciju za zaštitu osobnih podataka u roku do mjesec dana od dana imenovanja.
 
Članak 191.
Škola može dati osobne podatke na korištenje drugim primateljima samo na temelju njihova pisanog zahtjeva kada je to potrebno radi obavljanja poslova u okviru zakonom utvrđene djelatnosti primatelja.
Pismeni zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati svrhu i pravni temelj za korištenje osobnih podataka te vrstu osobnih podataka koji se traže.
O zahtjevu za korištenjem osobnih podataka prema stavku 1. ovoga članka odlučuje radnik iz prethodnog članka ovoga Statuta.
 

 

XVII. PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA

Članak 192.
Pravo na pristup informacijama odnosno ograničenje na pristup informacijama u Školi ostvaruje se u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama i provedbenim propisima donesenim temeljem tog zakona.
Škola će omogućiti pristup informacijama koje posjeduje, kojima raspolaže ili koje nadzire:
  • pravodobnim objavljivanjem informacija o svome radu na primjeren i dostupan način, odnosno na svojim mrežnim stranicama, oglasnim pločama ili u javnim glasilima
  • davanjem informacija korisniku koji je podnio zahtjev za:
    • neposrednim davanjem informacije
    • davanjem informacije pismenim putem
    • uvidom u pismena i preslikom pismena koje sadrži traženu informaciju
    • dostavom preslike pismena koje sadrži traženu informaciju
    • na drugi način prikladan za ostvarivanje prava na pristup informaciji.
Članak 193.
Škola će omogućiti pristup informaciji korisniku na temelju njegova pismenog ili usmenog zahtjeva.
Kada je zahtjev iz stavka 1. podnesen usmeno ili telefonski, o tome će se načiniti službena bilješka, a kada je podnesen elektroničkom poštom, zabilježit će se kao pismeni zahtjev.
 
Članak 194.
O zahtjevu korisnika iz prethodnog članka ovoga Statuta odlučit će se najkasnije u roku do 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Škola će omogućiti svakom korisniku pristup traženoj informaciji prema propisima i pod redovnim okolnostima.
Škola će odbiti zahtjev korisnika:
  • kada postoje razlozi koji ograničavaju pristup informacijama
  • ako postoje razlozi koji ograničavaju informaciju prema testu razmjernosti i javnog interesa
  • ako se utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak informacije
  • ako se traži informacija koja nema obilježje informacije prema propisima.
Škola će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju i nema saznanja gdje se informacija nalazi.
O odbijanju ili odbacivanju zahtjeva iz stavka 2. ili 3. ovoga članka odlučuje se rješenjem.
 
Članak 195.
Kada ravnatelj procijeni da postoji stalna potreba za ostvarivanjem prava na pristup informacijama, on treba osigurati obavljanje potrebnih poslova od službenika za informiranje.
Ravnatelj uređuje obavljanje poslova službenika za informiranje sklapanjem ugovora o radu, ugovora o djelu ili ugovora o volontiranju.
 
Članak 196.
Kod davanja informacija korisnicima se ne naplaćuju upravne pristojbe, već samo nadoknada stvarnih troškova.
 

 

XVIII. NADZOR

Članak 197.
Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata Škole provodi ministarstvo nadležno za obrazovanje, ured državne uprave u Županiji nadležan za poslove obrazovanja i Osnivač.
 
Članak 198.
Inspekcijski nadzor nad Školom provodi prosvjetna inspekcija sukladno Zakonu o prosvjetnoj inspekciji Republike Hrvatske.
 
Članak 199.
Stručno-pedagoški nadzor nad radom nastavnika, stručnih suradnika i drugih osoba koje obavljaju odgojno-obrazovni rad u Školi provode stručno-pedagoški nadzornici prema Zakonu o stručno-pedagoškom nadzoru.
 
Članak 200.
Nadzor i kontrolu financijskog poslovanja Škole obavlja ovlašteno tijelo državne uprave ili odgovarajuća ustanova s javnim ovlaštenjem te Ministarstvo nadležno za obrazovanje, kada se radi o sredstvima koja se osiguravaju iz državnog proračuna.
Za nadzor i kontrolu namjenskog trošenja ostalih financijskih sredstava i poslovanja nadležan je Osnivač.
 

 

XIX. ZAŠTITA ČOVJEKOVA OKOLIŠA

Članak 201.
Radnici Škole imaju pravo i dužnost osigurati uvjete za čuvanje i razvoj prirodnih i radom stvorenih vrijednosti čovjekova okolišate sprječavati i otklanjati štetne posljedice koje zagađivanjem zraka, tla ili vode, bukom ili na drugi način ugrožavaju te vrijednosti i dovode u opasnost život ili zdravlje ljudi.
Zaštita čovjekova okoliša podrazumijeva zajedničko djelovanje radnika Škole, učenika i građana na čijem području Škola djeluje.
 
Članak 202.
Škola izvođenjem odgojno-obrazovnog programa osobitu pozornost posvećuje odgoju učenika glede čuvanja i zaštite čovjekova okoliša.
Program rada Škole u provođenju zaštite čovjekova okoliša sastavni je dio godišnjeg plana i programa rada Škole.
 

 

XX. RAD U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA

Članak 203.
U skladu sa zakonom i propisima donesenim na temelju zakona Škola je dužna osigurati uvjete za rad u ratnim uvjetima, u uvjetima neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske i u drugim izvanrednim okolnostima.
Škola posebnim aktom o sistematizaciji i načinu rada u uvjetima iz stavka 1. ovog članka uređuje pitanja rada i djelovanja na ostvarivanju programa srednjoškolskog obrazovanja i skrbi o sigurnosti i zaštiti zdravlja učenika i radnika Škole.
 

XXI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 204.
Ovaj Statut stupa na snagu kada ga uz suglasnost Osnivača usvoji Školski odbor, a osmog dana od objave na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici Škole.
Izmjene i dopune Statuta obavljaju se po istom postupku.
Opće akte usklađene s ovim Statutom Škola će donijeti u zakonskom roku od dana stupanja na snagu ovog Statuta.
Do donošenja općih akata iz stavka 3. ovog članka, primjenjuju se odredbe postojećih općih akata koji nisu u suprotnosti s ovim Statutom.
 
Članak 205.
Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Škole koji je donesen 4. srpnja 2016. godine, kao i Izmjene i dopune Statuta Nadbiskupijske klasične gimnazije „Don Frane Bulić“ Split donesene 27. veljače 2019. godine.
 
Predsjednik Školskog odbora:
mr. sc. don Ante Rako
 
 
Nadbiskup:
mons. Marin Barišić
 
 
 
Ovaj Statut objavljen je na oglasnoj ploči i mrrežnoj straniciŠkole dana 27. veljače 2020., a stupio je na snagu 6. ožujka 2020.
 
Ravnatelj:
don Josip Dukić, prof.
 
Klasa: 602-03/20-1
Ur. br. 2181-162-20-01-11
U Splitu 25. veljače 2020.

Ispis E-mail