panel
162
učenika
panel
13
sjemeništaraca
panel
29
djelatnika

Statut

Indeks Članka

VII. PRAVA I DUŽNOSTI UČENIKA

1. Upis učenika

Članak 53.
U Školu se upisuju kandidati za duhovna zvanja (sjemeništarci, redovnički kandidati i kandidatice) i vanjski učenici.
Pravo upisa u Školu imaju svi učenici sa završenom osnovnom školom, sukladno broju utvrđenom Odlukom o upisu.
 
Članak 54.
Kandidati za duhovna zvanja u Školu se upisuju u skladu s uvjetima koje za njih propisuje Ordinarij ili redovnički poglavar.
Takve učenike upisno povjerenstvo u Nacionalnom informacijskom sustavu prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ) označava kao kandidate za duhovno zvanje čime stječu pravo izravnog upisa.
 
Članak 55.
Škola obavlja upis vanjskih učenika na temelju Odluke o upisu koju donosi ministar nadležan za obrazovanje za svaku školsku godinu.
 
Članak 56.
Škola objavljuje javni natječaj za upis učenika u prvi razred prema kriterijima koje određuje ministar nadležan za obrazovanje.
Natječaj za upis učenika objavljuje se u dnevnom tisku i na mrežnoj stranici Škole.
Natječaj sadrži:
  • broj učenika koji će Škola upisati u prvi razred prema odluci o upisu
  • rokove i uvjete upisa
  • popis potrebnih dokumenata koji su uvjet za upis
  • popis stranih jezika koji se izvode u školi kao obvezni nastavni predmeti
  • vremenik provođenja dodatnih ispita i provjera
  • zajedničke, dodatne i posebne elemente vrednovanja za upis
  • način i postupak provođenja natječaja
  • ostale kriterije i uvjete upisa.
Članak 57.
Prijave i upisi učenika u prvi razred provode se putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ), a prema elementima i kriterijima koje propisuje ministar nadležan za obrazovanje i Osnivač.
Redovni upis u prvi razred obavlja se u vrijeme koje odredi svojim aktom ministar nadležan za obrazovanje.
Upis učenika provodi povjerenstvo koje imenuje ravnatelj.
 
Članak 58.
U prvi razred mogu se upisati redovni učenici koji do 1. rujna tekuće kalendarske godine nemaju navršenih sedamnaest (17) godina života.
Uz odobrenje Školskog odbora u prvi razred može se upisati i učenik do navršenih osamnaest (18) godina, a uz odobrenje ministarstva nadležnoga za obrazovanje učenik stariji od osamnaest (18) godina.
 
Članak 59.
Učenik koji je završio osnovno ili je pohađao srednje obrazovanje u inozemstvu može u Školi nastaviti obrazovanje na temelju rješenja o priznavanju inozemne obrazovne isprave radi nastavka obrazovanja.
Učenik koji želi u Školi nastaviti obrazovanje dužan je za priznavanje inozemne obrazovne isprave i nastavak obrazovanja podnijeti obrazloženi i dopušteni zahtjev.
Pod dopuštenim zahtjevom smatra se zahtjev uz kojega je podnositelj dostavio:
  • ispravu kojom dokazuje inozemno obrazovanje u izvorniku
  • ovjereni prijepis isprave iz točke 1.
  • ispravu o državljanstvu, osim u slučaju apatrida, tj. osobe bez državljanstva.
U postupku priznavanja inozemne obrazovne isprave primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
 
Članak 60.
O zahtjevu za priznavanje inozemne obrazovne isprave i nastavku obrazovanja u Školi odlučuje Nastavničko vijeće rješenjem.
Nastavničko vijeće može zatražiti mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi.
Rješenjem Nastavničko vijeće zahtjev može odbiti ili utvrditi ekvivalenciju inozemne obrazovne isprave te odobriti nastavak obrazovanja u Školi i upis u odgovarajući razred uz polaganje razlikovnih i/ili dopunskih ispita prema odredbama ovog Statuta.
 

2. Status učenika

Članak 61.
Status redovnog učenika stječe se upisom u Školu.
Status redovnog učenika ima učenik za vrijeme trajanja školovanja, a najdulje do kraja školske godine u kojoj je polazio posljednji razred.
U spornim slučajevima u pogledu stjecanja i prestanka statusa redovnog učenika odlučuje ravnatelj na prijedlog Nastavničkog vijeća.
 
Članak 62.
Učenik gubi status redovnog učenika:
  • na kraju školske godine u kojoj je završio četvrti razred i položio državnu maturu
  • godinu dana nakon završetka školske godine u kojoj je završio četvrti razred, a nije položio državnu maturu
  • kada se ispiše iz škole
  • kada se ne upiše u sljedeći razred
  • u slučaju kad bi treći put ponavljao razred ili drugi put isti razred
  • kada mu se izreče pedagoška mjera isključenja iz škole.
Za učenika koji se ispisao iz Škole, Škola u matičnoj knjizi zaključuje posljednji razred koji je završio u Školi.

3. Prava i dužnosti učenika

Članak 63.
Učenici Škole imaju prava i dužnosti utvrđene zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona, ovim Statutom i drugim općim aktima Škole.
 
Članak 64.
Prava učenika su:
  • sudjelovati u odgojno-obrazovnom procesu
  • podnositi pritužbe i žalbe mjerodavnim tijelima Škole
  • raspravljati o pitanjima odgojno-obrazovnog rada
  • sudjelovati u radu Vijeća učenika te u izradi i provedbi Pravilnika o kućnom redu
  • sudjelovati u raspravama o povredama dužnosti i neispunjavanja obveza
  • davati mišljenje o mjerama poticanja i nagrađivanja učenika
  • osnivati sekcije i druge oblike kulturnog-umjetničkog, sportskog i tehničkog sadržaja te prema svojim interesima, sklonostima i sposobnostima sudjelovati u ostalim slobodnim aktivnostima
  • davati prijedloge, primjedbe i mišljenja u svezi s djelovanjem Škole, kao i kod donošenja općih akata Škole kada se radi o pitanjima za koja su učenici zainteresirani
  • pravo na pomoć i savjet u rješavanju problema
  • pravo na zaštitu osobnih podataka.
Članak 65.
Dužnosti učenika su:
  • redovito pohađati nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada
  • savjesno učiti i ispunjavati učeničke obveze utvrđene zakonom, Statutom i općim aktima Škole
  • pravodobno opravdati izostanke i zakašnjenja
  • njegovati i promicati humane odnose među učenicima
  • čuvati školsku, kao i privatnu imovinu učenika, nastavnika i drugih radnika Škole
  • ponašati se pristojno, paziti na dostojanstvo, čuvati svoj osobni ugled, ugled ostalih i Škole u cjelini
  • poštovati pravila školskog života i rada, pridržavati se odredaba Pravilnika o kućnom redu, Statuta i drugih akata Škole
  • poštovati crkvene propise i norme o ponašanju.
Ostala prava i dužnosti učenici ostvaruju sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona, Statutu i drugim općim aktima Škole.

4. Tijela razrednog odjela

Članak 66.
Učenici razrednog odjela na početku nastavne godine iz svojih redova biraju predsjednika, zamjenika predsjednika i blagajnika razrednog odjela za tekuću školsku godinu.
Za predsjednika, zamjenika predsjednika i blagajnika razrednog odjela izabrani su učenici koji su dobili najveći broj glasova nazočnih učenika.
Glasanje je javno, dizanjem ruku.
Postupkom izbora predsjednika, zamjenika predsjednika i blagajnika razrednog odjela rukovodi razrednik.
 
Članak 67.
Predsjednik razrednog odjela predstavlja razredni odjel, štiti i promiče interese učenika razrednog odjela u Školi te brine o urednosti razreda.
Zamjenik predsjednika razrednog odjela zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti.
Blagajnik razrednog odjela prikuplja i čuva novac koji mu učenici daju za ostvarivanje aktivnosti razrednog odjela.
Blagajnik je dužan prikupljeni novac odgovorno čuvati i predati ga zajedno s evidencijom razredniku ili blagajniku Škole.
Radnik koji zaprimi novac dužan je učeniku izdati potvrdu o primitku novca.

5. Vijeće učenika

Članak 68.
U Školi se osniva Vijeće učenika koje nakon izbora potvrđuje ravnatelj.
Vijeće učenika čine predstavnici svakog razrednog odjela Škole.
Učenici svakoga razrednog odjela biraju svoga predstavnika u Vijeće učenika javnim glasanjem.
Postupkom izbora rukovode razrednici razrednih odjela. Radom Vijeća učenika rukovodi predsjednik Vijeća učenika.
Za predsjednika Vijeća učenika izabran je učenik koji je dobio najveći broj glasova nazočnih članova. Glasanje je javno.
Predsjednik Vijeća učenika može sudjelovati u radu tijela Škole kad se odlučuje o pravima i dužnostima učenika, ali bez prava odlučivanja.
 
Članak 69.
Vijeće učenika razmatra pitanja važna za rad učenika u Školi:
  • priprema i daje prijedloge tijelima Škole o pitanjima važnim za učenike, njihov rad i rezultate u obrazovanju
  • sudjeluje u izradi fakultativnih programa i programa izvannastavnih aktivnosti
  • predlaže mjere poboljšanja uvjeta rada u Školi
  • pomaže učenicima u izvršenju školskih i izvanškolskih obveza
  • obavlja druge poslove određene ovim Statutom i drugim općim aktima.
Učeničko vijeće može razmatrati, predlagati i davati svoje mišljenje o svim pitanjima iz članka 65. i 66. ovog Statuta.
 
Članak 70.
Vijeće učenika radi na sjednicama koje se sazivaju po potrebi.
U radu Vijeća učenika obvezno sudjeluje stručni suradnik – pedagog Škole, a može sudjelovati druga osoba pozvana na sjednicu Vijeća bez prava odlučivanja.
O radu Vijeća učenika vodi se zapisnik. Zapisnik vodi član Vijeća kojeg odredi predsjednik.

5. Redovno školovanje

Članak 71.
Učenici su dužni redovno pohađati nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnoga rada.
Redovno školovanje podrazumijeva uredno pohađanje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada te redovito obavljanje ostalih poslova.
Izostanak učenika može se opravdati liječničkom ispričnicom ili ispričnicom nadležne institucije koju je potpisao i roditelj uključujući i potvrdu o narudžbi na pregled u zdravstvenoj ustanovi.
Opravdani izostanci su: bolest učenika, smrtni slučajevi u obitelji, iznimne obiteljske prilike, prometni zastoji i prekidi, elementarne nepogode, bolesti članova obitelji i sl.
Učenik može izostati s nastave:
  • u hitnim slučajevima po odobrenju nastavnika s njegova sata, najkasnije neposredno prije početka sata
  • do tri (3) pojedinačna ili uzastopna radna dana po odobrenju razrednika koje je roditelj pismenim putem zatražio najkasnije jedan dan prije izostanka
  • do sedam (7) uzastopnih radnih dana po odobrenju ravnatelja koje je roditelj pismenim putem zatražio najkasnije tri dana prije izostanka
  • do petnaest (15) uzastopnih radnih dana po odobrenju Nastavničkog vijeća koje je roditelj pismenim putem zatražio najkasnije sedam dana prije izostanka.
Zahtjev za izostanak dostavljen elektroničkom poštom smatra se pravovaljanim načinom dostavljanja zahtjeva.
Roditelj ili skrbnik može više puta godišnje opravdati izostanak svojeg djeteta u trajanju do tri (3) radna dana, a za koje nije pravodobno podnio pismeni zahtjev za odobrenjem izostanka.
Opravdanost izostanka s nastave zbog zdravstvenih razloga u trajanju duljem od tri (3) radna dana uzastopno dokazuje se liječničkom potvrdom.
Ispričnice za opravdavanje treba dostaviti razredniku najkasnije deset (10) radnih dana od povratka učenika na nastavu.
Neopravdanim izostankom smatra se izostanak koji nije opravdan ili odobren sukladno navedenim načinima opravdavanja u skladu s odredbama Statuta.
 
Članak 72.
Ako učenik ne pohađa redovito nastavu, razrednik će u roku od sedam (7) dana zatražiti od roditelja ili skrbnika objašnjenje o razlozima neredovitog pohađanja Škole.
Pod neredovitim pohađanjem nastave smatra se neopravdani izostanak od tri (3) dana uzastopno ili osam (8) dana s prekidima tijekom jednog mjeseca.
 
Članak 73.
Redovni učenici mogu tijekom školovanja prijeći iz jedne škole u drugu koja ostvaruje isti ili drugačiji obrazovni program, najkasnije do početka drugog polugodišta.
Ako se učenik koji pohađa isti obrazovni program preseli iz jednog mjesta u drugo, Škola ga je dužna upisati i nakon početka drugog polugodišta.
Škola učeniku izdaje prijepis ocjena, a ispisuje ga u roku od sedam dana od primitka obavijesti o upisu u drugu školu.
Promjena programa i upis u Školu može biti uvjetovan polaganjem razlikovnih i dopunskih ispita čiji sadržaj i rokove utvrđuje Nastavničko vijeće.
Promjenu programa i upis u Školu odobrava Nastavničko vijeće na zahtjev roditelja ili skrbnika.
Iznimno, odlukom Nastavničkog vijeća, učeniku prvog razreda koji želi prijeći iz druge škole može se dozvoliti upis ako ima i manji broj bodova od zadnjeg upisanog učenika te školske godine ukoliko ima slobodnih upisnih mjesta.
Ordinarij na prijedlog ravnatelja Sjemeništa odlučuje hoće li učenik koji je ispisan iz Sjemeništa nastaviti školovanje u Školi.
 
Članak 74.
Uspjeh redovnih učenika na kraju školske godine utvrđuje se na temelju praćenja i ocjenjivanja tijekom nastavne godine u skladu sa Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.
Na početku nastavne godine nastavnici su dužni upoznati učenike s njihovim obvezama i kriterijima ocjenjivanja za svaki nastavni predmet.
 
Članak 75.
Uspjeh učenika i ocjene za svaki predmet, utvrđuje nastavnik javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini, na posljednjem nastavnom satu.
Ocjene iz nastavnih predmeta utvrđuju se brojčano, a ocjene vladanja opisno.
Uspjeh učenika iz pojedinih predmeta ocjenjuje se sa: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2), nedovoljan (1).
Ocjene odličan, vrlo dobar, dobar i dovoljan jesu prolazne ocjene.
Opisne ocjene vladanja su: uzorno, dobro i loše. Ocjenu vladanja donosi Razredno vijeće na prijedlog razrednika.
Način praćenja i ocjenjivanja učenika propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
 
Članak 76.
Razrednik izračunava, a Razredno vijeće na kraju nastavne godine utvrđuje opći uspjeh učenika srednjom ocjenom iz svih predmeta i to: ocjenom odličan (5) ako je srednja ocjena najmanje 4,50; ocjenom vrlo dobar (4) ako je srednja ocjena najmanje 3,50; ocjenom dobar (3) ako je srednja ocjena najmanje 2,50 i ocjenom dovoljan (2) ako je srednja ocjena najmanje 2,00.
 
Članak 77.
Redovnom učeniku koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz najviše dva predmeta ocjenom nedovoljan Škola će organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz dopunski nastavni rad koji je učenik dužan pohađati.
Trajanje dopunskog rada utvrđuje Nastavničko vijeće po nastavnim predmetima i ne može biti kraće od deset (10) i dulje od dvadeset i pet (25) sati po nastavnom predmetu.
U slučaju da učenik tijekom dopunskog rada ostvari očekivani ishod, nastavnik mu zaključuje prolaznu ocjenu. S ocjenom ili potrebom upućivanja na popravni ispit nastavnik je dužan upoznati učenika na posljednjem satu dopunskog rada.
 
Članak 78.
Učenik koji iz opravdanih razloga (dugotrajna bolest, opravdana spriječenost, vojna i druga obveza, razna sportska i druga natjecanja i sl.) nije mogao pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta polaže predmetni ili razredni ispit u skladu s Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u srednjoj školi.
Ocjenu opravdanosti i odluku o vrsti i rokovima ispita donosi Nastavničko vijeće na prijedlog razrednika.
 
Članak 79.
Učenik može zbog zdravstvenog stanja biti trajno ili privremeno oslobođen obveze svladavanja svih ili pojedinih sadržaja iz predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura.
Odluku oslobađanja obveze pohađanja Tjelesne i zdravstvene kulture donosi Nastavničko vijeće na prijedlog mjerodavnog liječnika.
Završna ocjena za taj predmet učeniku se ne upisuje u javnu ispravu, već se upisuje da je oslobođen.
 
Članak 80.
Redovni učenici sa statusom kategoriziranog sportaša, posebno daroviti učenici u umjetničkom području i učenici koji se pripremaju za međunarodna natjecanja mogu završiti školu pohađanjem nastave ili polaganjem ispita u vremenu za polovinu duljem od propisanog trajanja programa.
Način i rokove takvog školovanja utvrđuje Školski odbor na prijedlog Nastavničkog vijeća za svakog učenika uz predočenje potrebne dokumentacije.
Škola je dužna redovitim učenicima koji su kategorizirani sportaši omogućiti sudjelovanje na sportskim natjecanjima i pripremama na državnoj razini.
 
Članak 81.
Redovni učenik stječe pravo upisa u sljedeći razred ako je do upisnog roka ocijenjen iz svih predmeta prolaznom ocjenom.
Ukoliko redovni učenik nije do upisnog roka ocijenjen iz svih predmeta prolaznom ocjenom, odnosno nije s uspjehom završio razred, upućuje se na ponavljanje razreda.
Isti razred učenik može ponavljati samo jedanput.
Redovni učenik može tijekom školovanja dva puta ponavljati razred.
 
Članak 82.
Škola je dužna izborom odgovarajućih dodatnih obrazovnih sadržaja i metoda rada omogućiti izuzetno nadarenim učenicima da razviju svoje sposobnosti i sklonosti.
Nadareni učenici mogu završiti obrazovni program u vremenu kraćem od propisanog, na način i pod uvjetima koje propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
 
Članak 83.
Srednjoškolsko obrazovanje učenika završava polaganjem državne mature po postupku, uvjetima i načinu koji propiše ministar. Državnu maturu u školi provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Sadržaj, način i postupak polaganja državne mature provodi se sukladno aktu koji donosi ministar (Pravilnik o polaganju državne mature, NN br. 97/08., 86/12.)

6. Dokumentacija

Članak 84.
Škola za svaki razredni odjel vodi razrednu knjigu s imenikom učenika, pregledom i dnevnikom rada te e-Maticu i matičnu knjigu za skupine učenika s podacima o svakom učeniku posebno.
Osim navedenog Škola vodi i ostalu pedagošku dokumentaciju i evidenciju o učenicima, o praćenju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, upisu i ispisu učenika, ocjenjivanju i uspjehu učenika, pedagoškim mjerama i ispitima prema Pravilniku o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama.
 
Članak 85.
Učenicima se na završetku svakog razreda izdaju razredne svjedodžbe.
Završetkom srednjoškolskog obrazovanja učeniku se izdaje svjedodžba o položenoj državnoj maturi i potvrda o ispitima državne mature koje je polagao.
 
Članak 86.
Razredne svjedodžbe, svjedodžba o položenoj državnoj maturi kao i potvrde o ispitima državne mature javne su isprave.
Sadržaj i oblik svjedodžbi i potvrda o ispitima državne mature propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

7. Ispiti

Članak 87.
Uz redovite provjere znanja tijekom školske godine, prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u srednjoj školi, provode se i drugi ispiti: ispit pred povjerenstvom, popravni, predmetni, razredni, razlikovni i dopunski ispit.
 
Članak 88.
Ravnatelj imenuje ispitno povjerenstvo od tri člana pred kojim se polažu svi navedeni ispiti iz prethodnog članka. U povjerenstvo se redovito imenuje: predmetni nastavnik, nastavnik istog ili srodnog predmeta kao stalni član i razrednik, kao predsjednik povjerenstva.
U slučaju da je razrednik kao predmetni nastavnik ispitivač, ravnatelj će imenovati drugog nastavnika iz članova Razrednog vijeća za predsjednika.
U slučaju opravdane odsutnosti člana povjerenstva, ravnatelj imenuje drugog člana iz Nastavničkog vijeća.
Opravdana odsutnost člana povjerenstva smatra se:
  • odsutnost zbog bolesti
  • korištenje rodiljnog dopusta ili godišnjeg odmora
  • nemogućnost organiziranja ispita uz nazočnost razrednika zbog velikog broja ispita.
Članak 89.
Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela ili samo usmenog, ovisno o nastavnom predmetu.
Ispit se provodi pismeno i usmeno iz hrvatskog, klasičnih i stranih jezika te matematike i fizike.
Iz svih ostalih predmeta ispit se polaže samo usmeno, ako ispitno povjerenstvo ne odluči drugačije.
Pismeni dio ispita traje šezdeset (60) minuta.
Usmeni dio ispita traje najdulje trideset (30) minuta.
 
Članak 90.
Pitanja na pismenom dijelu ispita utvrđuje ispitno povjerenstvo.
Pitanja na usmenom dijelu ispita, uz ispitivača, mogu postavljati i drugi članovi povjerenstva.
 
Članak 91.
Na kraju ispita povjerenstvo utvrđuje ocjenu.
Ukoliko članovi povjerenstva ne mogu donijeti ocjenu jednoglasno, ocjenu donose većinom glasova.
Član povjerenstva koji nije suglasan s ocjenom ima pravo na izdvojeno mišljenje koje se unosi u zapisnik.
Donesenu ocjenu predsjednik povjerenstva dužan je neposredno nakon ispita priopćiti učeniku.
Ocjena povjerenstva je konačna.
 
Članak 92.
O tijeku ispita vodi se zapisnik.
Zapisnik se vodi za svakoga učenika koji je pristupio ispitu.
Zapisnik vodi stalni član povjerenstva, a potpisuju ga predsjednik i ispitivač.
 
Članak 93.
U zapisnik se upisuje dan i vrijeme održavanja ispita, osobni podatci o učeniku, pitanja na pismenom i usmenom dijelu ispita, ocjene iz pismenog i usmenog dijela ispita i konačna ocjena.
Zapisniku se prilažu i pismeni radovi učenika.
Zapisnici o ispitima pohranjuju se u pismohrani Škole.
a) Ispit pred povjerenstvom
Članak 94.
Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključnom ocjenom učenika iz pojedinog nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od dana završetka nastavne godine podnijeti pismeni zahtjev Nastavničkom vijeću, preko ureda tajništva, radi polaganja ispita pred povjerenstvom.
Ravnatelj imenuje tročlano ispitno povjerenstvo sukladno odredbama ovog Statuta (čl. 88. – 93.) koje u roku od dva dana od dana podnošenja zahtjeva provodi polaganje ispita.
Ocjena povjerenstva ne može biti niža od zaključne ocjene protiv koje je podnesen zahtjev za polaganje ispita pred povjerenstvom.
Protiv ocjene povjerenstva učenik ne može izjaviti žalbu, odnosno zahtijevati polaganje ispita pred novim povjerenstvom jer je ocjena povjerenstva konačna.
Ako učenik koji je zbog zaključene ocjene nedovoljan (1) uložio zahtjev za polaganje ispita pred povjerenstvom na ispitu bude ocijenjen istom ocjenom, na njega se primjenjuju odredbe članka 77. ovoga Statuta o dopunskom radu ili ako ima više od dvije zaključene nedovoljne ocjene ponavlja razred.
 
Članak 95.
Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan ocjenom iz vladanja može u roku od dva dana od završetka nastavne godine podnijeti pismeni zahtjev Nastavničkom vijeću radi preispitivanja ocjene.
Odluka o ocjeni iz vladanja koju donese Nastavničko vijeće jest konačna.
b) Popravni ispit
Članak 96.
Popravni ispit polaže se pred tročlanim ispitnim povjerenstvom sukladno odredbama ovog Statuta (čl. 88. – 93.) u jednom ispitnom roku.
Popravni ispitni rok utvrđuje se Godišnjim planom i programom Škole, a održava se krajem kolovoza, najkasnije do 25. kolovoza tekuće godine.
Termine popravnih ispita određuje Nastavničko vijeće i objavljuje ih na oglasnoj ploči i na mrežnoj stranici Škole.
Učenik koji je na popravnom ispitu ocijenjen negativnom ocjenom, upućuje se na ponavljanje razreda ili gubi status redovnog učenika.
Ako učenik zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga nije mogao pristupiti polaganju popravnog ispita u propisanom roku, može podnijeti zahtjev Nastavničkom vijeću radi polaganja ispita u roku nakon prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio ispitu. Nastavničko će vijeće na temelju priložene dokumentacije odlučiti o vremenu polaganja ispita.
c) Predmetni i razredni ispit
Članak 97.
Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao redovno pohađati nastavu više od trideset posto (30 %) od broja sati propisanih nastavnim planom pojedinog predmeta i biti ocijenjen iz tog predmeta upućuje se na predmetni ispit.
Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao redovno pohađati nastavu više od dvadeset posto (20 %) nastavnih sati od ukupnog godišnjeg fonda sati i biti ocijenjen iz više predmeta upućuje se na razredni ispit.
Opravdanim razlozima smatraju se:
  • bolest u duljem trajanju ili druga opravdana fizička spriječenost
  • izvršavanje obveza prema aktima ovlaštenih tijela
  • isključenje učenika iz Škole
  • razna sportska i druga natjecanja
  • dulji izostanak učenika, što je prethodno odobrilo Nastavničko vijeće.
O opravdanosti razloga odlučuje Nastavničko vijeće.
 
Članak 98.
Predmetni ili razredni ispit mogu na temelju odluke Nastavničkog vijeća polagati i daroviti učenici koji završavaju Školu u vremenu kraćem od propisanog ili usporedno svladavaju još jedan obrazovni program.
 
Članak 99.
Učenik koji želi pristupiti polaganju predmetnog ili razrednog ispita podnosi zahtjev za polaganje ispita Nastavničkom vijeću preko Tajništva Škole.
Predmetni i razredni ispit polaže se pred tročlanim ispitnim povjerenstvom sukladno odredbama ovog Statuta (čl. 88. – 93.).
 
Članak 100.
Odluku o polaganju predmetnog ispita donosi Razredno vijeće na prijedlog predmetnog nastavnika.
Odluku o polaganju razrednog ispita donosi Nastavničko vijeće na prijedlog razrednika.
Predmetni i razredni ispit polaže se na kraju nastavne godine.
Ispit počinje najkasnije dva tjedna prije završetka nastave, a odluka o polaganju predmetnog ili razrednog ispita donosi se najkasnije trideset (30) dana prije završetka nastave.
Učenik ne može polagati više od dva ispita u jednom danu.
Raspored polaganja predmetnih i razrednih ispita određuje ravnatelj.
Predmetni ili razredni ispit za svakog učenika ne može trajati duže od trideset (30) dana.
 
Članak 101.
Učeniku koji na razrednom ispitu položi preko pola nastavnih predmeta, odlukom Nastavničkog vijeća, a na zamolbu učenika, može se odobriti još jedan dodatni rok za polaganje preostalih predmeta, ali ne ranije od petnaest (15) dana od zadnjeg položenog ispita.
Ako učenik zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga nije mogao pristupiti polaganju predmetnog ili razrednog ispita u propisanim rokovima, može podnijeti zahtjev Nastavničkom vijeću radi polaganja ispita u roku nakon prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio ispitu. Nastavničko će vijeće na temelju priložene dokumentacije odlučiti o vremenu polaganja ispita.
Predmetni i razredni ispit učenik može polagati do početka sljedeće školske godine.
d) Razlikovni i dopunski ispiti
Članak 102.
Razlikovne i dopunske ispite polažu:
  • učenici koji se tijekom školovanja upisuju u Školu, prelazeći iz obrazovnog programa koji se sadržajem i opsegom razlikuje
  • učenici koji su završili obrazovanje ili dio obrazovnog programa u inozemstvu.
Razlikovne i dopunske ispite utvrđuje Nastavničko vijeće na prijedlog ravnatelja, osim za učenike iz inozemstva koji polažu ispite prema rješenju ministarstva nadležnog za obrazovanje.
 
Članak 103.
Razlikovni i dopunski ispiti mogu se polagati u cijelosti ili po cjelinama do kraja prvog polugodišta.
Vrijeme i način polaganja ovih ispita utvrđuje Nastavničko vijeće sukladno odredbama ovog Statuta (čl. 88. – 93.) koje vrijede za polaganje predmetnih i razrednih ispita.
 
Članak 104.
Temeljem odluke Nastavničkog vijeća, ravnatelj Škole izdaje svakom učeniku pojedinačno rješenje.
U rješenju se navode :
  • predmeti iz kojih učenik polaže dopunske, odnosno razlikovne ispite
  • rokovi u kojima je učenik obvezan položiti navedene ispite.
Učenik koji u zadanom roku ne položi razlikovne ili dopunske ispite upućuje se u niži razred.

8. Državna matura

Članak 105.
Srednjoškolsko obrazovanje učenika Škole završava polaganjem državne mature po postupku, uvjetima, načinu i rokovima koji propiše ministar mjerodavan za obrazovanje (Pravilnik o polaganju državne mature).
 
Članak 106.
Državnu maturu provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa Školom.
Pripremne i druge radnje vezane uz organizaciju i provedbu državne mature provodi Školsko ispitno povjerenstvo od sedam članova, a čine ga: ravnatelj kao predsjednik, ispitni koordinator, zamjenik ispitnog koordinatora i četiri nastavnika.
Ravnatelj u rujnu imenuje Školsko ispitno povjerenstvo (ŠIP) za tekuću školsku godinu, a za svaki ispitni rok (ljetni, jesenski) određuje dežurne nastavnike za provedbu ispita državne mature.

9. Pedagoške mjere

a) Pohvale i nagrade
Članak 107.
Učenici koji postižu iznimne rezultate u odgoju i obrazovanju mogu biti usmeno i pismeno pohvaljeni i nagrađeni.
Cilj je ovih mjera podržati i bodriti učenike u njihovim pozitivnim nastojanjima i djelovanju.
 
Članak 108.
Pohvale se mogu dodijeliti pojedinim učenicima, učeničkoj skupini ili razrednom odjelu.
Pohvale mogu predlagati učenici, predmetni nastavnici, razrednici, stručna tijela Škole, Školski odbor i ravnatelj.
 
Članak 109.
Pohvale mogu biti:
  • usmene, objavljene na sjednici stručnih tijela, školskim svečanim skupovima, prigodnim proslavama, svečanostima povodom završetka školske godine i sl.
  • pismene (pohvalnice, diplome, priznanja i sl.)
  • u obliku prigodnih znački, pehara i sl.
Usmenu pohvalu učeniku izriče razrednik.
Pismenu pohvalu učeniku daje Razredno ili Nastavničko vijeće.
 
Članak 110.
Nagrade se dodjeljuju učenicima koji su postigli iznimne rezultate u obrazovnim sadržajima sudjelujući na natjecanjima i osvojili jedno od prva tri mjesta na pojedinačnim državnim i međunarodnim natjecanjima.
Nagrađuju se i učenici koji su postigli iznimne rezultate u odgojnim sadržajima pomažući drugim učenicima u svladavanju nastavnih sadržaja tijekom školske godine.
 
Članak 111.
Nagrade mogu biti:
  • knjige, umjetnine, albumi, fotografije, i sl.
  • sportski rekviziti, alati i pribor za učenje i rad, pribor za umjetničko stvaranje i reproduciranje
  • novčane nagrade.
O nagradama učenika odlučuje Nastavničko vijeće, a dodjeljuju se javno.
Sredstva za nagrade osiguravaju se financijskim planom Škole iz učeničkog fonda za tekuću školsku godinu.
 
Članak 112.
Izrečene pohvale i dodijeljene nagrade ubilježit će se u trajne dokumente o učenicima (matične knjige ili drugu matičnu dokumentaciju).
b) Pedagoške mjere zbog povrede dužnosti i neispunjavanja obveza
Članak 113.
Učenicima koji ne ispunjavaju svoje dužnosti i obveze te se ne pridržavaju zakona, Statuta i drugih normativnih akata Škole mogu se izreći pedagoške mjere zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obveza ili neprimjerenog ponašanja.
Izricanje ovih pedagoških mjera ne smije biti posljedica osvete, niti smije imati za učinak zastrašivanje ili ponižavanje učenika, odnosno povredu njegove osobnosti.
 
Članak 114.
Svrha je izricanja ovih pedagoških mjera da njihovo izricanje:
  • utječe na promjenu ponašanja učenika
  • bude poticaj na odgovorno i primjerno ponašanje drugim učenicima
  • potakne učenike na preuzimanje odgovornosti i usvajanje pozitivnog odnosa prema školskim obvezama i okruženju.
Članak 115.
Ove se pedagoške mjere ne mogu izreći razrednom odjelu, obrazovnoj skupini ili nekolicini učenika, već poimence svakom učeniku.
 
Članak 116.
Pedagoške mjere izriču se postupno prema težini neprihvatljivog ponašanja učenika i samo za tekuću školsku godinu.
Škola je dužna provoditi pedagoške mjere vodeći računa o učenikovoj dobi, njegovu psihofizičkom stanju, osobinama, ranijem ponašanju, okolnostima koje utječu na učenikov razvoj i okolnostima u kojima se neprihvatljivo ponašanje dogodilo.
Izricanje pedagoških mjera provodi se prema odredbama Zakona i Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera.
 
Članak 117.
Prije izricanja pedagoške mjere učeniku se mora omogućiti savjetovanje sa stručnim suradnikom u Školi te izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima koje su važne za donošenje odluke o opravdanosti izricanja pedagoške mjere.
Mjera se može izreći i bez izjašnjavanja učenika ako se učenik bez opravdanog razloga ne odazove pozivu razrednika ili stručnog suradnika Škole.
Roditelj mora biti informiran o neprihvatljivom ponašanju, načinu prikupljanja informacija i prikupljenim informacijama koje su važne za donošenje odluke o izricanju pedagoške mjere.
Mjera se može izreći i bez informiranja roditelja ako se roditelj (skrbnik) ne odazove ni pismenom pozivu Škole na razgovor.
 
Članak 118.
U obrazloženju pedagoške mjere navest će se mjesto, vrijeme i način na koji je došlo do neprihvatljivog ponašanja te posljedice koje su nastupile ili su mogle nastupiti. Obrazloženje mora sadržavati i podatke o prethodno poduzetim preventivnim mjerama te prijedloge za pružanje pomoći i potpore učeniku s ciljem otklanjanja uzroka neprihvatljivog ponašanja.
 
Članak 119.
Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja učenika jesu:
  • opomena
  • ukor
  • opomena pred isključenje
  • isključenje iz škole.
Članak 120.
Pedagošku mjeru opomene izriče razrednik nakon drugog evidentiranog lakšeg neprihvatljivog ponašanja ili u slučaju da je učenik neopravdano izostao više od pet (5) nastavnih sati tijekom nastave godine.
Ova se mjera mora izreći najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana saznanja razloga zbog kojeg se izriče.
 
Članak 121.
Pedagošku mjeru ukora izriče Razredno vijeće zbog težeg neprihvatljivog ponašanja ili u slučaju da je učenik neopravdano izostao više od jedanaest (11) nastavnih sati tijekom nastavne godine.
Ova se mjera mora izreći najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana saznanja razloga zbog kojeg se izriče.
 
Članak 122.
Pedagošku mjeru opomene pred isključenje izriče Nastavničko vijeće zbog teškog neprihvatljivog ponašanja ili u slučaju da je učenik neopravdano izostao više od sedamnaest (17) nastavnih sati tijekom nastavne godine.
Ova se mjera mora izreći najkasnije u roku od trideset (30) dana od dana saznanja razloga zbog kojeg se izriče.
 
Članak 123.
Pedagošku mjeru isključenja iz škole izriče ravnatelj zbog osobito teškog neprihvatljivog ponašanja ili u slučaju da je učenik neopravdano izostao više od dvadeset tri (23) nastavna sata tijekom nastavne godine.
Ova se mjera mora izreći najkasnije u roku od šezdeset (60) dana od dana saznanja razloga zbog kojeg se izriče.
 
Članak 124.
Učeniku kojemu je već izrečena pedagoška mjera opomene ili ukora ponovno se izriče prethodno izrečena pedagoška mjera u slučaju neprihvatljivog ponašanja koje je manje ili iste težine za koje mu još nije izrečena pedagoška mjera.
Ista se pedagoška mjera može izreći najviše dva puta tijekom školske godine. U slučaju da se učenik ponovno neprihvatljivo ponaša, izriče se pedagoška mjera sljedeće težine.
 
Članak 125.
Učeniku kojemu je već izrečena pedagoška mjera opomene ili ukora izriče se sljedeća teža mjera u slučaju ponavljanja istog neprihvatljivog ponašanja za koje mu je već izrečena pedagoška mjera.
 
Članak 126.
Pedagoške mjere: opomena, ukor, opomena pred isključenje unose se u razrednu knjigu, a razrednik je obvezan o izrečenoj mjeri izvijestiti učenika i njegova roditelja ili skrbnika pismenim putem u roku od tri dana od izricanja mjere.
Izricanje pedagoških mjera smanjuje ocjenu vladanja učenika, osim u slučajevima kad je mjera ukinuta.
Na izrečene pedagoške mjere učenik, odnosno roditelj ili skrbnik može podnijeti prigovor u roku od osam (8) dana od izricanja izrečene mjere.
O prigovorima odlučuje:
  • Razredno vijeće za opomenu
  • Nastavničko vijeće za ukor
  • ravnatelj za opomenu pred isključenje.
Članak 127.
Tijela koja rješavaju prigovor dužna su provesti postupak i donijeti odluku u roku od trideset (30) dana od dana primitka prigovora.
Tijelo koje raspravlja o prigovoru može izrečenu mjeru potvrditi, poništiti, ukinuti ili zamijeniti blažom mjerom. Odluka tijela koje odlučuje o prigovoru je konačna.
 
Članak 128.
Izrečena pedagoška mjera opomene, ukora i opomene pred isključenje može se ukinuti ako se utvrdi da je djelovala na učenika i postigla cilj radi kojeg je izrečena.
Pedagošku mjeru ukida tijelo koje ju je donijelo.
 
Članak 129.
Pedagoška mjera isključenja iz Škole ne može se izreći ako prethodno nije izrečena neka od blažih pedagoških mjera i ako Škola nije izvijestila roditelja ili skrbnika najmanje osam (8) dana prije izricanja mjere.
 
Članak 130.
Ravnatelj imenuje povjerenstvo od tri člana iz reda nastavnika za praćenje i izricanje pedagoške mjere isključenja iz Škole. U povjerenstvo se redovito imenuje razrednik.
Obavijest o pokretanju postupka za isključenje učenika iz Škole mora biti uručena učeniku i roditelju, odnosno skrbniku najmanje tri (3) dana prije dana određenog za početak rada povjerenstva.
 
Članak 131.
Povjerenstvo omogućuje učeniku savjetovanje s odgojno-obrazovnim radnikom Škole i izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima koje su važne za donošenje odluke o opravdanosti izricanja pedagoške mjere isključenja iz Škole.
Povjerenstvo je dužno izvijestiti roditelja ili skrbnika o neprihvatljivom ponašanju učenika, prikupljenim informacijama i okolnostima koje su važne za donošenje odluke.
Povjerenstvo koje utvrđuje u cijelosti činjenično stanje u suradnji s roditeljima, školskim liječnikom i drugim stručnjacima dužno je nastojati otkloniti uzroke i spriječiti neželjene posljedice učenikova neprihvatljivog ponašanja.
 
Članak 132.
Prijedlog za izricanje ove mjere povjerenstvo utvrđuje usuglašavanjem. Ukoliko se povjerenstvo ne može usuglasiti, prijedlog se utvrđuje većinom glasova. Član povjerenstva koji nije suglasan s prijedlogom ima se pravo očitovati izdvojenim mišljenjem koje se unosi u zapisnik.
Prijedlog pedagoške mjere o isključenju učenika iz Škole s kompletnom dokumentacijom povjerenstvo dostavlja ravnatelju.
Ravnatelj rješenjem odlučuje o pedagoškoj mjeri isključenja iz Škole na temelju prijedloga povjerenstva koje se dostavlja učeniku, odnosno roditelju ili skrbniku u pismenom obliku u roku od tri (3) dana.
U odluci o isključenju učenika iz Škole mora biti naputak da učenik ima pravo polagati razredni ispit u ovoj ili drugoj Školi koja izvodi isti program.
 
Članak 133.
Ravnatelj može rješenjem privremeno, ali ne duže od osam (8) dana, udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa do donošenja odluke o izricanju pedagoške mjere, o čemu je dužan pismenim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb.
U ovom slučaju, pedagoška se mjera mora izreći u roku od petnaest (15) dana. Vrijeme privremenog udaljavanja iz odgojno-obrazovnog procesa ne smatra se neopravdanim izostankom učenika.
Protiv ovog rješenja ne može se izjaviti žalba, već se u roku od trideset (30) dana može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog upravnog suda.
 

Ispis E-mail